Uvjetovanje prava na podnošenje tužbe za naknadu štete traženjem ispravaka bit će dodatni motiv uredništvu za objavu ispravaka jer će u slučaju njegove objave imati povoljniji položaj kao tuženik u parnici za naknadu štete. U obrnutom slučaju bit će to otežavajuća okolnost za nakladnika koji odgovara za eventualnu štetu. Već u prvoj radnoj verziji zakona bilo je predviđeno da se naknada štete ne uređuje zakonom o medijima već općim propisima, odnosno Zakonom o obveznim odnosima. U medijskom zakonu ostale su samo pobrojane okolnosti u kojima nakladnik ni do sada nije odgovarao za štetu. Novost je da neće odgovarati ni ako je informacija proizišla iz vrijednosnih sudova autora.
U vezi s tužbom za objavu ispravka, tuženiku će biti dopušteno da kao razlog za neobjavljivanje ispravka dokazuje istinitost činjenica iz objavljene informacije. To mu neće biti dopušteno samo onda ako je spornom informacijom povrijeđeno pravo na privatnost i ako se poziva na činjenice obuhvaćene amnestijom, sudskom rehabilitacijom i revizijom presude.
Novost je i da glavni urednik može biti i stranac jer hrvatsko državljanstvo neće više biti uvjet za obnašanje te dužnosti.
Zaštita prava novinara na izražavanje vlastitih stajališta, koja su se do sada jamčila samo stalno zaposlenima, proširena je i na honorarce.
"Novinaru se ne može otkazati ugovor o radu, umanjiti plaća ili izmijeniti položaj u uredništvu, odnosno umanjiti ili obustaviti od isplate ugovorenu naknadu ili njezin dio zbog iznošenja stajališta", odredba je koju predviđa posljednja radna verzija zakona.
Predlaže se i daljnja liberalizacija prijavljivanja medija tako da prijava nadležnom ministarstvu za izdavanje tiska nije uvjet i za početak izdavanja.
Predviđena je i mogućnost tužbe Upravnom sudu protiv odgovorne osobe u tijelu državne vlasti koja neosnovano uskrati informaciju, a taj je sud mora hitno riješiti.
Pravo javnosti da bude točno, cjelovito i pravovremeno informirano formulirano je na način da mediji ne moraju objaviti svaku takvu informaciju. Naime, pri odluci objaviti informaciju ili ne novinari se moraju pridržavati pravila struke i etike, a ona se uređuju samoregulacijskim aktima strukovne udruge, medija ili nakladnika.
U Ministarstvu kažu da će do 18. kolovoza primati sve primjedbe i prijedloge koji će biti razmotreni i eventualno ugrađeni u Konačni prijedlog zakona o medijima. Zakon bi do kraja kolovoza trebala potvrditi Vlada, a Sabor prihvatiti početkom rujna u paketu zakona obuhvaćenih Programom stabilizacije i pridruživanja Europskoj uniji.
U Ministarstvu podsjećaju da su dosadašnje radne verzije zakona izmijenjene na temelju prijedloga i mišljenja Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatske udruge radija i novina, Nacionalne udruge televizija, Foruma 21 te brojnih domaćih i inozemnih stručnjaka.