Jaser Arafat, koji je umro u Parizu, bio je simbol borbe za neovisnu Palestinu, osnivač Fataha, dugogodišnji predsjednik PLO-a čija se biografija isprepliće sa stvaranjem palestinske države.
U američkom zatvoru u Iraku umro je i vođa Fronte za oslobođenje Palestine, pokreta odgovornog za otmicu talijanskog broda Achille Lauro 1985. godine, Abu Abas.
Umro je i predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata šeik Zayed bin Sultan al-Nahayan, koji je svoju zemlju vodio od njezinog stvaranja 1971. godine.
Bivši američki predsjednik Ronald Reagan, prvi glumac na toj funkciji, bio je predsjednikom najmoćnije zemlje svijeta od 1981. do 1989. Njegova ultraliberalna politika ostavila je duboke tragove u američkom gospodarstvu i društvu koje je doživjelo procvat Wall Streeta na kojemu su pojedinci preko noći zgrtali milijune dolara, ali i pojavu nove klase beskućnika, žrtava velikih rezova u socijalnim programima. Žestoki protivnik komunizma, Reagan je pokrenuo i nezapamćenu utrku u naoružanju, objavivši poznatu ideju o "ratovima zvijezda".
U 2004. umro je i posljednji američki veleposlanik u SFRJ Warren Zimmermann, poznat po provođenju američkih napora da se očuva tadašnja Jugoslavija, kao i Fred La Rue, bivši savjetnik američkoga predsjednika Richarda Nixona kojega su često smatrali osobom koja je novinarima dostavila podatke što su doveli do Nixonove ostavke.
Bivši vođa Irske republikanske armije (IRA) Joe Cahill, smatran ikonom irskog republikanskog pokreta, osuđen na smrt zbog ubojstva policajca 40-ih godina prošlog stoljeća, umro je u Belfastu u 84 godini.
Svijet je ostao bez nekoliko klasnih glumaca, među kojima i Marlona Branda, jednog od najutjecajnijih glumaca svoje generacije. Zvijezdom je postao ulogom Stanleyja Kowalskog u "Tramvaju zvanom žudnja" (1951.), za koju je zaslužio prvu od osam nominacija za Oscara. Za mnoge će zauvijek ostati "Divljak" (1953.), grub, osjećajan i muževan buntovnik bez razloga. Tom je ulogom inspirirao čitavu generaciju bitnika i pobunjenika, uključujući i Jamesa Deana. Karijeru su mu obilježile uloge markantnih, često senzibilnih i emocionalno rastrzanih junaka različitih žanrova, npr. Marka Antonija u "Juliju Cezaru", radnika suprotstavljenog sindikatima i mafiji u filmu "Na dokovima New Yorka" (1954.), za koju je nagrađen, a tu je i nenadmašna uloga mafijaškog bossa Don Vita Corleonea.
S pozornice je zauvijek otišao i Peter Ustinov, koji je više od 30 godina bio ambasadorom dobre volje pri UNICEF-u čija su najznačajnija kazališna djela "Romanov i Julija" i "Trenutak istine", a važnije je uloge ostvario u filmovima "Quo Vadis", "Spartak", Loganov bijeg" i "Smrt na Nilu". Preminuo je i Christopher Reeve, utjelovljenje strip junaka Supermana, koji je od 1995. nakon teškog pada s konja ostao invalid, a nakon nesreće osnovao je zakladu koja nosi njegovo ime i prikupljao novčana sredstva namijenjena za izučavanje bolesti vezanih uz oštećenja leđne moždine. Smrt je odnijela i Richarda Marnera koji je u legendarnoj BBC-evoj seriji "Allo, allo" igrao njemačkoga pukovnika Von Strohma, a koji je glumio i u "Afričkoj kraljici" s Humphreyem Bogartom i Katharine Hepburn, te u filmu o tajnom agentu Jamesu Bondu "Samo dvaput se živi".
Glazbena legenda Ray Charles, slijep od svoje sedme godine, preminuo je u 73. godini, s karijerom u kojoj je nagrađivan s čak 12 Grammyja, a svijet je ostao i bez Johnnya Ramonea (pravim imenom Johna Cummingsa), gitarista i suosnivača legendarnog punk benda "The Ramones" te repera Ol Dirty Bastarda, jednog od osnivača hip hop benda Wu-Tang Clan,
Umro je i Oscarom nagrađeni američki skladatelj filmske glazbe Jerry Goldsmith, autor glazbe za brojne filmove i televizijske serije poput "Zvjezdanih staza", "Planete majmuna" i "Dr. Kildarea", američki skladatelj Elmer Bernstein, kojemu dugujemo glazbu za "Deset zapovijedi", "Sedmoricu veličanstvenih" i "Veliki bijeg", Fred Ebb, koji je napisao riječi za broadwayjske mjuzikle "Chicago" i "Cabaret" kao i poznatu pjesmu u izvedbi Franka Sinatre "New York, New York", Frank Thomas, legenedarni animator kompanije Walt Disney, koji je radio hitove kao što su "Snjeguljica i sedam patuljaka", Pinocchio" te "Bambi".
Svijet je ostao bez uglednih fotografa - Francuza Henri Cartier-Bressona, jednog od najvećih fotografa dvadesetoga stoljeća, zatim Carla Mydansa, pionira foto-eseja u magazinu Life 30-ih godina prošlog stoljeća; Georga Silka, fotoreportera koji je 30 godina radio za časopis Life i proslavio se snimkama s bojišnica u Drugome svjetskom ratu a kasnije i pionirskim korištenjem posebne kamere za snimanje altetičara u pokretu; Richarda Avedona, revolucionarnog fotografa koji je modnu fotografiju pretvorio u umjetnost istodobno dobivajući i priznanja kritičara za crno-bijele portrete moćnih i slavnih; te novinskog fotografa poznatog po slici smaknuća komunističkog gerilca u Vijetnamu, Eddiea Adamsa.
U Saint-Tropezu je preminu francuski pjevač Sasha Distel koji je širu popularnost stekao zahvaljujući vezi s Brigitte Bardot 1956. nakon čega je 1958. uslijedio njegov najveći hit "Scoubidou".
U godini koja je iza nas otišao je i pukovnik Ryszard Kuklinski, rodom Poljak i jedan od glavnih američkih špijuna Hladnoga rata, koji je kao visoki poljski časnik od 1972. do 1981. oko 35 tisuća tajnih dokumenata Varšavskoga pakta predao američkoj središnjoj obavještajnoj agenciji CIA-i, pa prebjegao na zapad. Umro je i prvi registrirani logoraš u nekadašnjem nacističkom koncentracijskom logoru Auschwitzu, Stanislaw Ryniak.
Preminuo je i legendarni talijanski biciklist Marco Pantani, pobjednik "Giro dItalia" i "Tour de Francea" 1998. godine, njemački novinar i publicist, veliki prijatelj Hrvatske, dr. Carl Gustaf Stroehm, kao i predsjednik FIAT-a Umberto Agnelli.
Među stranim poznatim osobama u 2004. svijet su napustili pisci Arthur Hailey i Susan Sontag, komičar Rodney Dangerfield, glumica Janet Leigh, kraljica kozmetičke industrije Estee Lauder.
Umro je i britanski sudac Richard May koji je prve dvije godine predsjedao suđenjem bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, sovjetski kozmonaut Andrijan Nikolajev, koji je 1962. godine postao treći čovjek koji je boravio u svemiru, a umrla su i dvojica znastvenika koji su otkrili strukturu DNA - Francis Crick i Maurice Wilkins, koji su zajedno s Jamesom Watsonom otkrili strukturu deoksiribonukleinske kiseline (DNA) i za to podijelili 1962. Nobelovu nagradu.
Umrla su i, prema Guinnesovoj knjizi rekorda, dva najstarija čovjeka na svijetu Španjolac Joan Ruidaveta Moll (114), i Fred Hale, Amerikanac star 113 godina.