INDEXOV novinar Gordan Duhaček u ponedjeljak je, na Prekršajnom sudu u Zagrebu, osuđen na novčanu kaznu zbog toga što je prošle godine na Twitteru napisao ACAB, kao komentar na vijest o tome da su hrvatski policajci maltretirali radnike jednog fast fooda u Zadru. Duhaček je osuđen zbog vrijeđanja državnih organa, odnosno službene osobe, tj. policije.
"Tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana", navodi se u članku 17 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
U zatvoru još nitko nije završio, ali policija zaista privodi ljude zbog ACAB-a.
ACAB, odnosno A.C.A.B. je skraćenica za "All cops are bastards", što je poznata pankerska krilatica koja se prevodi "Svi policajci su gadovi" ili "Svi policajci su kopilad".
Prema važećem hrvatskom Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji je zapravo preuzet iz Socijalističke Republike Hrvatske i minimalno modificiran, moguće je da građanin RH u zatvoru završi na mjesec dana ako na nekoj društvenoj mreži napiše ACAB ili A.C.A.B.
Zasad u javnosti takvi primjeri nisu poznati, ali je bilo toga da se građani privode i kažnjavaju zbog toga što su nosili majice s takvim pankerskim natpisom.
U Zadru je prije dvije godine priveden mladić koji je nosio majicu na kojoj je pisalo A.C.A.B., ispod čega je pak bila ilustracija boksera. U policiji su mu rekli da mora skinuti tu majicu jer je "nošenje takve majice uvredljivo za policajce" te su ga prijavili po članku 5 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, u kojem se govori o tome da će biti kažnjen svatko "tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža remeti javni red i mir".
"Uz akronim koji potiče na mržnju na majci s maskirnim uzorkom odmah ispod natpisa nacrtan je i bokser. Poruka je jasna - mržnja i nasilje, a svako javno poticanje na mržnju, nasilje i diskriminaciju, bilo riječima ili simbolima, smatra se prekršajem koji policija mora sankcionirati. Policija isto postupa i kod slučajeva kada su u pitanju drugi simboli čije je promoviranje podložno zakonskim sankcijama, kao što je fašističko i ustaško znakovlje, ili marihuana", rekao je tada glasnogovornik zadarske policije medijima.
Spornu majicu sinu je kupio - otac
U Rijeci je pak 2010. priveden otac koji je svojem maloljetnom sinu kupio majicu na kojoj je pisalo A.C.A.B.
Iz policije su tada objašnjavali da kupovina majice djetetu s obilježjima kojima se iskazuje i potiče mržnja ili nasilje prema bilo kojoj osnovi (rasnoj, nacionalnoj, vjerskoj ili nekoj drugoj posebnosti) i koja se već u ranoj životnoj dobi prenosi na vlastitu djecu, kasnije se može manifestirati u raznim oblicima protupravnog i neprimjerenog ponašanja.
"Ovakav primjer samo je jedan od pokazatelja o potrebi proaktivnog pristupa i uključivanja čitavog niza institucija za rješavanje ovih problema u samom začetku, odnosno uklanjanje problema čije posljedice nažalost zahtijevaju represivno djelovanje policije", priopćili su 2010. iz Policijske uprave primorsko-goranske.
U Hrvatskoj je, dakle, moguće da građani budu privedeni na policiju jer su na društvenim mrežama napisali A.C.A.B ili imali taj natpis na majici, a da pritom nisu nikako nekom konkretnom policajcu dobacivali da su "svi policajci kopilad".
Ako policija želi biti jednaka prema svima, trebala bi podići milijune prekršajnih prijava
No, očito je da hrvatska policija u tome nema ujednačenu praksu postupanja jer kada se kratica A.C.A.B. ukuca u hrvatski Google, dobije se nešto više od 10 milijuna rezultata. Možemo velikodušno pretpostaviti da ih je pola objavljeno u člancima na portalima, što znači da ostaje oko pet milijuna A.C.A.B.-a koje su Hrvati napisali na forumima, u komentarima članaka, na Facebooku itd. Policija bi ako želi biti konzistentna u svojoj uvrijeđenosti, trebala pokrenuti oko 5 milijuna prekršajnih postupaka.
Policija je u svojoj uvrijeđenosti mogla i progoniti splitsku punk grupu SPK, što je skraćenica za "Svi panduri kopilad", kako se zove i jedna njihova pjesma.
Policija samu sebe tretira kao ugroženu skupinu u društvu
Naročiti je apsurd ovakvog policijskog tumačenja Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira što policija samu sebe tretira kao ugroženu skupinu u društvu, iako su oni zapravo represivni aparat države te su i dodatno zakonski zaštićeni kao službene osobe. S progonom skraćenice A.C.A.B hrvatska policija uvodi jedan novum u policijsko-pravosudnu praksu u kojemu se građane kažnjava zbog moguće uvrijeđenosti policajaca.
Kakva je situacija u drugim članicama Europske unije?
U drugim članicama Europske unije stvari stoje drugačije.
Deutsche Welle je prije tri godine izvještavao kako se njemački Ustavni sud bavio i kraticom A.C.A.B., s obzirom na to da se ta četiri slova često se viđaju na nogometnim utakmicama, prosvjedima i drugim mjestima gdje policija nije baš rado viđen gost.
Ustavni sud je odlučio kako policajci legalno mogu biti nazivani "gadovima" ili "kopiladi" sve dok se misli na policiju općenito, a ne na pojedinog policajca ili određenu grupu njih. Isto je odlučeno zbog natpisa FCK CPS (od Fuck Cops).
"Široka grupa ne može biti uvrijeđena, ali ako bi vrijeđali pripadnike recimo određene policijske stanice, to bi moglo biti kažnjivo", objasnio je tada njemački ustavni stručnjak Achim Doerfer.
Duhaček i ostali u Njemačkoj ne bi bili ni privedeni ni osuđeni
Drugim riječima, Duhaček, mladić iz Zadra i otac iz Rijeke u Njemačkoj ne bi bili privedeni na policiju, a kamoli osuđeni, jer oni uopće nisu direktno vrijeđali neke konkretne policijske službenike.
Odvjetnik Šerić: To je treniranje strogoće
Za komentar svega smo se obratili poznatom odvjetniku Branku Šeriću, kojega smo pitali ima li uopće smisla da se na taj način tumači i primjenjuje postojeća odredba Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira.
"To nema smisla. Riječ je o treniranju strogoće. Zakon konkretno ne predviđa tu nikakvo postupanje, dakle problem je primjena. To je li netko uvrijeđen je jedna stvar, ali nema smisla da se država i njen represivni aparat u to uključuju", kaže Šerić koji podsjeća da je za vrijeme Jugoslavije kao sudac u Splitu oslobodio feralovce zbog optužbi za vrijeđanje i verbalni delikt.
"U demokraciji ljudi moraju imati pravo moći se izrugivati", ističe Šerić.
Na naše pitanje sjeća li se nekih primjera iz drugih članica iz Europske unije koji pokazuju da se ljude hapsi jer su na Twitteru napisali ACAB, Šerić odgovara da se “vani to ne radi”. “Demokratski standardi su takvi da je to nezamislivo", dodaje Šerić.
"Nama se već neko vrijeme događa orbanizacija"
No, što to onda govori o demokratskim standardima u Hrvatskoj?
"Proteklih nekoliko godina kod nas se primijeti trend ograničavanja slobode izražavanja i slobode kritičkog izražavanja kakav je u skladu s, primjerice, standardima Orbanove vlasti. Nama se zapravo u Hrvatskoj već neko vrijeme događa orbanizacija", zaključuje Šerić.
Alaburić: Postupak protiv Duhačeka nije smio biti ni pokrenut
Poznata odvjetnica Vesna Alaburić za Index ističe da "Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira štiti red i mir na ulicama, trgovima, stadionima i drugim javnim prostorima. Taj se zakon ni na koji način ne odnosi na sadržaje medijskih priloga i poruke na društvenim mrežama. Zato se zakon koji štiti policijske i druge službenike od uvreda i omalovažavanja tijekom uredovanja radi zaštite javnog reda i mira nikako, ni pod kojim okolnostima, ne može odnositi na sadržaje objavljene u medijima ili na društvenim mrežama". Ističe da se protiv Duhačeka "zbog ta dva tvita prekršajni postupak nije smio ni pokrenuti".
"Što se samog sadržaja skraćenice A.C.A.B. tiče, nesumnjivo je da se radi o uvredljivom vrijednosnom sudu, ali je ključno pitanje da li je u demokratskom društvu dopušteno i na taj način u medijima i na društvenim mrežama komentirati neku policijsku akciju ili postupanje policijskog službenika. Smatram da se ta skraćenica može slobodno, bez ikakvih štetnih posljedica, koristiti u komentarima koji se odnose općenito na instituciju policije, a ne na konkretne, identificirane policijske službenike. Ako odgovorne osobe policije smatraju drugačije, neka koriste sredstva pravne zaštite koja stoje na raspolaganju vladi, ministarstvima, sudovima i svim drugim državnim institucijama i službenicima. A to su privatne kaznene tužbe i tužbe u građanskim sporovima", tumači Alaburić.
"Prema tome, ugled policije kao dijela državnog represivnog aparata, nije i ne smije biti zaštićen u većoj mjeri ili na drugačiji način nego ugled svih drugih državnih institucija. Optužni prijedlozi koje sastavlja policija, obavijesni razgovori i privođenja koja provodi policija zbog sadržaja o policiji objavljenog na nekom od sredstava javnog komuniciranja stoga predstavlja tešku povredu slobode izražavanja", zaključuje poznata odvjetnica.
Što vi mislite o tome? Recite nam u anketi!