U Hrvatskoj obiteljsko nasilje i dalje u porastu

U HRVATSKOJ je obiteljsko nasilje i dalje u porastu, o čemu govore podaci o 50-postotnom povećanju slučajeva nasilja u prvom tromjesečju ove godine, što znači da unatoč dobrom zakonskom okviru nije iskorijenjeno nasilje u obitelji, istaknuto je na skupu u povodu današnjeg Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Organizatori skupa, Autonomna ženska kuća Zagreb i Vladin Ured za ravnopravnost spolova predstavili su tim povodom priručnik za otvaranje i vođenje skloništa za žene nazvan "Put iz nasilja".
Priručnik bi, po riječima voditeljice Autonomne kuće Neve Tolle, trebao pružiti odgovore na brojna pitanjima svima koji se odluče na otvaranje takvih skloništa.

Skloništa su prijeko potrebna budući da svaka četvrta žena u Hrvatskoj doživi neki oblik nasilja, a svaku druga ubijena žena stradala je od svojeg partnera.

Autonomna ženska kuća Zagreb umjesto 300 kreveta, koliko bi po mjerilima EU-a trebala imati za Grad Zagreb, ima svega 10 kreveta za smještaj žena i 19 kreveta za djecu, a do danas je kroz kuću prošlo više od 300.000 žena i djece.

Tolle ističe kako je opstanak tog jedinog skloništa u Hrvatskoj svake godine upitan jer ni jedna Vlada ne želi sustavno riješiti problem finaciranja.

Obilježavanju Dana borbe protiv nasilja nad ženama nazočna je bila i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor koja je čestitala članicama ženskih udruga na radu na suzbijanju nasilja u obitelji, što je vrlo teško u okruženju koje je često puno predrasuda.

Kosor se založila da se nasilnike udalji iz obitelji i, umjesto prekršajno, osudi prema kaznenom zakonu. Stoga će, po jučer predstavljenoj nacionalnoj strategiji, u idućem razdoblju uslijediti promjene najvažnijih zakona koji se bave nasiljem u obitelji.

O nasilju treba, kaže Kosor, jasno i glasno govoriti, posebno kada su nasilnici javne osobe, te se boriti protiv reklamnih kampanja u medijima koji žene prikazuju kao objekte i manje vrijedne osobe.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik također smatra da se na diskriminaciju žena ne može odgovarati prekršajnim kaznama.

Obiteljsko nasilje je najbolje tretirano u zakonima, ali diskriminacija žena događa se i na njihovim radnim mjestima i državnim ustanovama, a izložene su i seksualnom nasilju i trgovini ženama, podsjetila je Koritnik.

Pročitajte više