Malo je umjetnika koji su u tolikoj mjeri obilježili hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća kao što je to napravio Marino Tartaglia, rekao je Tonko Maroević, autor teksta bogato opremljenog kataloga (monografije) koji prati izložbu.
Maroević je istaknuo da "nitko poput Tartaglie nije postavio tako široke raspone izražavanja, a da se pritom zadržao na klasičnom mediju i tradicionalnoj disciplini".
Po njegovim riječima to je umjetnik kojega najviše od svih domaćih umjetnika određuje disciplina, strogost i osjećaj za medij slikarstva i crteža kao vlastite sudbine.
Autorica izložbe podsjetila je da je izložba u Klovićevim dvorima prva retrospektiva Tartaglie nakon gotovo trideset godina. Naime, posljednja je bila 1975. u Umjetničkom paviljonu.
Marino Tartaglia (Zagreb, 1894.-1984.) studirao je slikarstvo u Rimu i Firenzi. Živio je i radio u Splitu, Beču, Francuskoj i Zagrebu. Bio je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, više od 50 godina prenosio je svoja znanja na mnoge generacije umjetnika.
U šezdesetogodišnjoj umjetničkoj karijeri imao je 30 samostalnih i oko 270 skupnih izložaba u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik je mnogih nagrada. Od samih početaka umjetničkog stvaranja bio je sudionik europskih avangardnih stremljenja.
Za zagrebačku retrospektivu Tartaglina djela posuđena su iz Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Moderne galerije u Zagrebu, Grafičke zbirke sveučilišne knjižnice, Galerije umjetnina u Splitu, Osijeku i Dubrovniku, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Narodnog muzeja iz Zadra, Muzeja suvremene umjetnosti iz Beograda, Narodnog muzeja iz Beograda, Zbirke Beljanski iz Novog Sada te Moderne galerije iz Ljubljane. Slike za izložbu posudili su i brojni privatni kolekcionari.
Izložba će biti otvorena do 28. veljače iduće godine.