Kao primjere "velike zablude" naveo je informacije da će Hrvatska već ulaskom u Uniju morati otvoriti ribolovno more za flote drugih zemalja, iako Europska komisija kaže da će to biti potrebno tek 2012.
Javnost se, dodaje Tadić, pogrešno informiralo i o potrebi usklađivanja našeg tržišta šećera s onim u EU, iako će ta strategija postati službeni dokument tek kada ga prihvate članice Unije.
Hrvatskim građanima, ističe, potrebna je točna informacija i prikaz realnog stanja što stoji u europskoj regulativi, a komunikacijska strategija, kaže, ne smije biti obična propaganda "koja će prikrivati mračne strane EU".
Ante Markov (HSS) tvrdi da informativna kampanja prema građanima, posebno onima osjetljivima na promjene, mora biti kampanja djela, a ne riječi, pri čemu treba jasno odrediti nacionalne interese i vrijednosti i ne suprostavljati ih onima u EU.
Naglasio je da hrvatske kulturne, gospodarske, prirodne, nacionalne i druge vrijednosti moraju biti dio strategije, "jer ako nemamo povjerenja u naše vrijednosti kako ćemo povjerovati u europske vrijednosti".
Vesna Pusić (HNS) predlaže da se u proces priključivanja EU aktivno uključi Ministarstvo znanosti i obrazovanja, na način da se u programe škola i sveučiliša uvede neka vrsta europskog sata ili sata građanima Europe kroz koji bi se učenici i studenti informirali o EU. Predlaže i da se intenzivnije koriste iskustva deset država koje su u zadnjem krugu proširenja ušle u EU.
U ime Kluba HSU-a, Silvano Hrelja tvrdi da građanima treba jasno poručiti - ili ćemo ući u EU ili ostati na pustom otoku, ali to, kaže, treba govoriti jezikom argumenata, a ne emocija.
Slično misli i Damir Kajin (IDS), tvrdeći da građanima treba reći da će oni na referendumu odlučiti o budućnosti Hrvatske, da se mogu inatiti, ali samo sebi i svojoj djeci.
Bez EU, ističe, Hrvatska i nema neke perspektive, jer ako ne uđemo u Uniju, upozorava, nećemo doseći europski BDP ni za 20 godina.