Osim policajca ronioca Olivera Marića, koji se lani u rujnu utopio tragajući za češkim roniocem, svi su ostali ubijeni prilikom obavljanja policijskih poslova.
Prema podacima MUP-a, lani je zabilježen 261 napad na policajce, što je za 20 posto više nego godinu ranije kada ih je napadnuto 217.
U lanjskim je napadima deset policajaca teže, a 187 lakše ozlijeđeno, dok je u pokušaju hvatanja bjegunca iz zatvora u veljači ubijen zagrebački policajac Milenko Vranjković-King.
U napadima na policajce sudjelovalo je 397 osoba, ali u policiji nemaju podatke koliko ih je kažnjeno i na koje kazne.
Najveći broj napada dogodio se na policajce koji su održavali javni red i mir (107), potom na prometne policajce (34). Slijede napadi prilikom legitimiranja (24), privođenja (16) i uhićenja (5).
Od 261 lanjskog napada, 221 je počinjen tjelesnom snagom, 30 hladnim, a 10 vatrenim oružjem.
Najveći broj napada dogodio se na području PU zagrebačke gdje su u 49 napada, što je za 40 posto više nego 2001., lakše ozlijeđena 32, a teže jedan policajac. Slijedi PU splitsko-dalmatinska na čijem je području bilo 45 napada u kojima su teže ozlijeđena tri, a lakše 33 policajca.
Najveći porast napada na policajce od čak 200 posto bilježi PU sisačko-moslavačka, u kojoj je lani bilo devet napada za razliku od tri 2001.
Po podacima policajci su bili najsigurniji na području PU šibensko-kninske gdje se dogodio samo jedan lakši napad.
Od 1996. do kraja prošle godine MUP je zabilježio 1.788 napada na policajce u kojima je sudjelovalo 3.608 napadača. U tim je napadima teško ozlijeđeno 68, a lakše 1.484 policajca.
Nakon lanjskog ubojstva policajca Milenka Vranjkovića policijski su sindikati tražili doživotnu zatvorsku kaznu za ubojstvo policajca, strože kazne za napadače i veće ovlasti policije u borbi protiv kriminalaca.
Po sadašnjem Kaznenom zakonu (KZ) ubojstvo službene osobe smatra se teškim ubojstvom i kažnjava s najmanje osam godina ili kaznom dugotrajnog zatvora od 20 do 40 godina. Za napad na službenu osobu predviđeno je do tri godine, odnosno do pet ako je službena osoba u napadu lakše ozlijeđena ili joj se prijetilo oružjem.
Za sudjelovanje u skupini koja napadne službenu osobu predviđena je novčana ili zatvorska kazna do jedne godine, a za vođu skupine od jedne do pet godina.
Najnovijim izmjenama KZ-a, koje su prošle prvo saborsko čitanje, te bi se kazne još postrožile. Tako bi za ubojstvo službene osobe kazna bila najmanje deset godina ili doživotni zatvor, a za napad od jedne do osam godina, odnosno do deset ako je službena osoba lakše ozlijeđena ili joj se prijetilo oružjem.
Pomoćnik ministrice pravosuđa za kazneno pravo i član radne skupine za izradu izmjena KZ-a Dubravko Palijaš kazao je da se postojećim zakonom napadom na službenu osobu smatra samo napad na policajca, dok bi se izmjenama KZ-a to odnosilo i na suce, suce porotnike, državne odvjetnike i njihove zamjenike, te odvjetnike.