Prema postojećim procjenama, tijekom ratnih sukoba od 1992. do 1995. godine iz BiH je protjerano ili izbjeglo oko dva milijuna i dvjesto tisuća ljudi što je gotovo polovica ukupnog broja stanovnika te zemlje.
Ako bi se ostvarila predviđanja o povratku milijun prognanih i izbjeglih tijekom ove godine, to bi još uvijek bilo manje od 50 posto protjeranih no voditelj misije UNHCR-a Janz drži kako je to iznimno veliki uspjeh. "Takav se rezultat nipošto ne bi smio podcijeniti, posebice kada se zna kakav je rat ovdje vođen i kakva je razaranja prouzročio", kazao je Janz na konferenciji za novinstvo.
Pri tom je posebice istaknuo uspješnu provedbu imovinskih zakona odnosno činjenicu da je najveći broj onih koji su tražili povrat prijeratne imovine i realizirao taj zahtjev. Tako je tražen povrat 216.866 kuća ili stanova a 201 tisuća takvih zahtjeva do danas je riješena pozitivno.
Janz drži kako uspjesi pri povratku izbjeglica u BiH mogu poslužiti kao primjer za sve druge zemlje koje koje se suočavaju sa sličnim problemima.
Stanovitu zabrinutost izaziva činjenica kako je u protekloj godini došlo do očevidnog pada zainteresiranosti za dalji povratak. Tako je 2002. godine registriran povratak 107.909 izbjeglih i prognanih dok ih se naredne godine svojim domovima u BiH vratilo gotovo dvostruko manje - tek 54.315.
Prema podacima kojima raspolaže UNHCR, u Srbiji i Crnoj Gori još uvijek boravi gotovo stotinu tisuća izbjeglih iz BiH dok ih je u Hrvatskoj 3.853. Pretpostavlja se kako bi makar među njima moglo biti još zainteresiranih za povratak prijeratnim domovima jer je očevidno kako je takvo zanimanje sve manje među onima koji su novi dom našli u trećim zemljama.
"Naš posao još nije okončan. Još će veliki broj ljudi trebati pomoć međunarodne zajednice i domaćih vlasti kako bismo konačno zaključili ovo poglavlje tragičnog ratnog razdoblja", kazao je Janz.
Ministar Kebo izajavio je kako vlasti u BiH cijene da bi još oko 350 tisuća izbjeglih i prognanih moglo biti zainteresirano za trajni povratak. Među njima je i 90 tisuća onih koji borave u neposrednom bosanskohercegovačkom susjedstvu. Kako bi se njihove želje ostvarile trebalo bi popraviti još najmanje 45 tisuća stambenih jedinica što bi stajalo oko 400 milijuna eura. Do sada je godišnje za takve svrhe izdvajano oko 100 milijuna eura.
Kebo međutim upozorava kako je "papirnati" povratak jedno a stvarnost nešto sasvim dugo jer nitko zapravo ne zna koliko je povratnika doista ostalo živjeti u mjestima u kojima im je vraćena prijeratna imovina. "Jedino bi popis stanovništva mogao dati jasnu sliku o tome", kazao je ministar za izbjeglice BiH.
Kebo ipak drži kako nema dvojbe da su uklonjene sve ranije političke zapreke povratku izbjeglica a sada valja rješavati isključivo financijska i gospodarska pitanja jer se nitko neće vratiti tamo gdje nema što raditi i od čega živjeti.