Ponude su stigle od austrijske tvrtke Karanta, njemačke GUD, dvije je poslala zagrebačka tvrtka Agis koja zastupa Tvornicu cementa Koromačno, a zaprimljena je i ponuda INA-Naftaplina koji bi mesno-koštano brašno spremao u napuštene naftne bušotine.
Rok do kojega povjerenstvo treba izabrati ponudu nije preciziran. Problem mesno-koštanog brašna i njegova zbrinjavanja nametnula je pojava ´kravljeg ludila´ i s tim povezana zabrana prehrane životinja proteinima životinjskog podrijetla.
Zbog povezanosti s ´kravljim ludilom´ mesno-koštano brašno smatra se opasnim otpadom.
O tome kako zbrinuti zalihe mesno-koštanog brašna već se bavilo jedno povjerenstvo - zajednički su ga, u veljači 2002., osnovala ministarstava poljoprivrede i zaštite okoliša, no nije usuglasilo stajališta, a ni ponudilo rješenje, pa je raspušteno, a čitav je problem predan Vladi.
Vladina Koordinacija za gospodarstvo je u kolovozu prošle godine zatražila da se žurno nađe rješenje za oko 15.000 tona mesno-koštanog brašna, a to se prvenstveno odnosilo na ispitivanje mogućnosti da ga se odloži u napuštene naftne bušotine.
INA-Naftaplinu upućen je upit o tome, a konačan će se odgovor znati nakon završetka studije o utjecaju na okoliš, koja se izrađuje.
Od proljeća 2001., kada je prihvaćen Plan aktivnosti i mjera sprječavanja ´kravljeg ludila´, Ministarstvo poljoprivrede otkupljuje sve količine spomenutog brašna. U toj ga je godini otkupljeno 11,8 tisuća tona za što je država isplatila 23,1 milijuna kuna.
Do konca studenoga 2002. otkupljeno je 9,8 tisuća tona i isplaćeno 16,8 milijuna kuna. Za njegovo sakupljanje i spaljivanje u prošloj je godini planirano 45,6 milijuna kuna, a do početka listopada doznačeno je 34,2 milijuna.
S Tvornicom cementa Koromačno Ministarstvo je potpisalo ugovor o spaljivanju mesno-koštanog brašna, no od ugovorenih 10.000 tona na godinu tvornica je spalila oko šest tisuća tona. Koromačno ima rok da do 1. srpnja ove godine spali ugovorenu količinu.
Otpad životinjskog podrijetla, a od čega se može proizvesti i mesno-koštano brašno u Hrvatskoj, prerađuje se u četiri kafilerije zatvorenog (PIK Vrbovec, varaždinska Koka, čakovečka Perutnina Ptuj-Pipo i Puris Pazin) i jednoj otvorenog tipa - Agroproteinki iz Sesvetskog Kraljevca.