Niz referenduma, koji bi trebao biti okončan 20. rujna glasovanjem u Latviji, započeo je dobro, referendumom održanim 8. ožujka na Malti. Ulazak u Europsku uniju dobio je 53,65 glasova potpore, iako je taj mali mediteranski otok među deset zemalja pozvanih na ulazak bio daleko najnesigurniji glede ishoda glasovanja zbog žestokog neprijateljstva spram Europske unije tamošnje laburističke oporbe.
Potom je izjašnjavanje nastavila Slovenija, gdje se na referendumu 23. ožujka od ukupno izišlih glasača njih 89 posto izjasnilo za ulazak u Europsku uniju. No već je tu odaziv na referendum bio umjeren, sa 60,4 posto izišlih birača, u odnosu na 72 posto koliko ih je sudjelovalo na prvom krugu predsjedničkih izbora u toj zemlji krajem 2002. godine.
No pravo razočarenje uslijedilo je 12. travnja u Mađarskoj, koja se u anketama pokazivala kao zemlja u potpunosti predana europskoj stvari. Iako je ulazak u EU izglasan s velikom većinom od 83,8 posto, izlazak na referendum bio je iznimno nizak - glasovanju se odazvalo samo 45,6 posto birača.
Nešto kasnije u Litvi, gdje su se građani trebali izjasniti na dvodnevnom referendumu 10. i 11. svibnja, izlazak na glasačka mjesta bio je prvoga dana toliko nizak da su politička klasa i katolička crkva uložile velik trud pozivajući birače na izjašnjavanje. Konačni rezultat je bio odaziv 63,3 posto birača i glasovanje 'za' ulazak od 89,92 posto.
Isti se scenarij ponovio za manje od tjedan dana u Slovačkoj (16. i 17. svibnja), gdje je unatoč velikoj mobilizaciji na izlazak, pokrenutoj doslovce u posljednjoj minuti, na referendum izišlo 52,15 posto birača glasujući s 92,46 posto 'za' ulazak njihove zemlje u Europsku uniju.
Prema mišljenju analitičara, jedan od glavnih razloga takvoj apstinenciji na referendumima za ulazak, s izuzetkom Malte, bio je izostanak snažne oporbe ulasku u EU u tim zemljama i uvjerenje tamošnjih birača kako je ulazak njihovih zemalja već gotov čin.
Uz to, kako se ističe, u Mađarskoj i Slovačkoj kampanje koje su vođene nisu ciljale na pojedinačne skupine birača, primjerice mladih, čiji bi izlazak mogao biti sporan, već su poruke bile upućivane općenito, cijelom biračkom tijelu.
Apstinenciji od izlaska na referendum priklonili su se i oni koji su u velikoj mjeri sumnjičavi prema Europskoj uniji. Unija, naime, obećava brz napredak svojim budućim članicama, no brza prilagodba tržišnom gospodarstvu zbiva se uz veliku socijalnu cijenu. "Oni najsiromašniji privrženiji su komunističkom sustavu", smatra politolog Michal Vasecka, s Instituta za javne poslove u Bratislavi.
Od Vilniusa do Praga, preko Varšave, brojni euroskeptici strahuju od novih ustupaka Europskoj uniji na štetu nacionalnog suvereniteta, nakon što su njihove zemlje s mukom riješile tutorstva bivšeg SSSR-a. "Ranije smo ovisili o Rusima, sada treba ovisiti o Bruxellesu", jedan je od argumenata koji nude oni koji se protive ulasku u EU.
(Hina) br ps