Vlada je prije dvadesetak dana uvela ograničenje cijena za trideset artikala u najvećim trgovačkim lancima u Hrvatskoj.
Iako se premijer Andrej Plenković u međuvremenu hvalio povoljnijim cijenama košarice nakon uvedenih mjera, novinari Indexa pronašli su artikle čije su cijene u trgovinama i sada manje od maksimalnih iznosa zadanih vladinim ograničenjima. Plenković je tada rekao da je kompletna košarica proizvoda kojima je sada ograničena cijena na kraju prošle godine koštala 99.68 eura, a po novim cijenama bi trebala biti gotovo 24 posto jeftinija, odnosno trebala bi iznositi 76.19 eura.
Međutim, Index je tada bio provjerio trenutne cijene artikala s popisa te je primijećeno kako je gotovo sve artikle bilo moguće naći po nižim cijenama nego što su one koje je vlada odredila za taj popis.
>> Plenković se hvali da je ograničio cijene 30 proizvoda. Našli smo ih još jeftinije
Cijene higijenskih potrepština u Austriji, Sloveniji i Mađarskoj su manje od onih koje je ograničila vlada RH
Sada smo usporedili cijene istih proizvoda (uz manja odstupanja zbog nepronalaska identičnih gramaža i marki artikala) u Sloveniji, Austriji i Mađarskoj. Ustanovili smo da se, unatoč ograničenim cijenama, u Hrvatskoj može naći dio artikala koji su skuplji nego u ove tri zemlje. Ipak, Austrija prednjači, a daleko od nje nije ni Mađarska, koja se već dulje bori s ogromnim rastom cijena.
Razlika u cijenama najviše se primijeti usporedbom kozmetičkih proizvoda. Usporedili smo identične artikle u online shopovima dm-a te uvidjeli da su cijene znatno skuplje. Dok je, primjerice, cijena paste za zube od 125 ml ograničena na 2.99 eura, u Austriji ju je moguće naći za 0.85 eura, Mađarskoj za 1.04 eura te Sloveniji za 1.19 eura.
Dakako, velik je niz pasti za zube koje se u Hrvatskoj mogu pronaći po znatno nižoj cijeni od one koju je kao ograničenu uvela vlada. Ista stvar je i sa šamponima, gelovima za tuširanje, higijenskim ulošcima i pelenama.
Ista je stvar i s prehrambenim namirnicama. Ustanovili smo da su cijene znatno više u Austriji, s tim da je potrebno naglasiti da Austrijanci imaju znatno veću platežnu moć od Hrvata i Mađara. Također, ustanovili smo da je povoljnih artikala manje u Mađarskoj, koja bilježi najveći rast cijena među svim članicama EU.
Valja napomenuti da smo, s obzirom na ograničene mogućnosti prilikom pregledavanja online trgovina u drugim zemljama, bili ograničeni u pronalasku većeg spektra marki artikala i njihovih cijena. Dakle, zasigurno postoji i niz drugih trgovina u Austriji, Sloveniji i Mađarskoj, gdje je veći izbor artikala s cijenama povoljnijima nego u Hrvatskoj.
Slovenci: Povrće je kod nas poskupjelo gotovo 20 posto, a u Hrvatskoj 26 posto
Statistički ured Republike Slovenije nedavno je usporedio rast cijena u Hrvatskoj i Sloveniji u nekoliko kategorija. Tako su u objavljenoj grafici naveli da je cijena povrća u godinu dana u Sloveniji narasla 19.8 posto, a u Hrvatskoj 26 posto.
Cijena voća, navodi službena slovenska institucija, u Sloveniji je narasla za 12 posto, a u Hrvatskoj za 17.4 posto dok je cijena sladoleda i sličnih namirnica, prema ovom Uredu, u Sloveniji rasla 11.4 posto, a u Hrvatskoj 29.8 posto.
Mađarska u cijeloj EU ima najviše problema s porastom cijena
Prema podacima Eurostata, godišnja stopa inflacije u zemljama Europske unije iznosila je 5.3 posto u srpnju 2023., što je pad s obzirom na 5.5 posto koliko je bilo mjesec prije. Godinu dana ranije stopa je bila 8.9 posto.
Isti podaci kažu i kako je godišnja inflacija u Europskoj uniji iznosila 6.1 posto u srpnju, što je pad sa 6.4 posto s obzirom na lipanj. Godinu dana ranije, stopa je iznosila 9.8 posto. Tako su najniže godišnje stope zabilježene u Belgiji (1.7 posto), Luksemburgu (2 posto) i Španjolskoj (2.1 posto) dok su najviše godišnje stope zabilježene u Mađarskoj (17.5 posto) te Slovačkoj i Poljskoj (obje 10.3 posto). Mađarska, koja bilježi trostruko veću inflaciju od prosjeka EU, već neko vrijeme ima osjetne probleme sa snažnim porastom cijena, zbog čega su građani već izlazili na prosvjede.
Cijene namirnica u Hrvatskoj još uvijek u blagom porastu
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene su u kolovozu u prosjeku bile skuplje za 7.8 posto u odnosu na lanjski kolovoz, dok su u odnosu na srpanj ove godine porasle za 0.5 posto.
Tako, promatrano prema glavnim komponentama indeksa potrošnje, procijenjena godišnja stopa promjene za Hranu, piće i duhan iznosi 10.1 posto, za Usluge 7.8 posto, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 7.2 posto te za Energiju 4.2 posto.
U usporedbi s lipnjem prošle godine, inflacija je pala u devetnaest država članica, ostala stabilna u jednoj i porasla u sedam. U srpnju su najveći doprinos godišnjoj stopi inflacije u europodručju dale usluge hrane, alkohola i duhana (+2.20 postotnih bodova), neenergetska industrijska roba (+1,.26 postotnih bodova) i energija (-0.62 postotnih bodova).
Porast stope na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Energija, za 2.7 posto, Usluge, za 0.7 posto, te Hrana, piće i duhan, za 0.2 posto. Istodobno je, prema prvoj procjeni DZS-a, pad stope procijenjen za komponentu Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 0.5 posto.