S obzirom na to da još teče rok od 30 dana za nadzor Ustavnog suda nad ustavnošću izbora za osječko-baranjsku županijsku Skupštinu, postoji mogućnost osporavanja izbora održanih 18. siječnja jer su njihovu raspisivanju prethodile neustavne odluke. Bio bi to prvi takav slučaj u praksi Ustavnog suda.
Ustavne tužbe protiv 12 presuda Upravnog suda, kojima je poništeno isto toliko odluka Skupštine Osječko-baranjske županije, donesenih radi nastavaka rada Skupštine nakon što je 26 vijećnika dalo ostavke, podnijeli su, u ime sada već bivše županijske Skupštine, njezin tadašnji predsjednik Ramir Ristić i župan Zdravko Bosančić.
Skupštinu je zbog 12 navodno nezakonitih odluka Upravnom sudu tužilo 26 vijećnika u ostavci, na čelu s Branimirom Glavašem, a zastupao ih je odvjetnik Dražen Matijević. Vijeće šestorice za rješavanje ustavnih tužbi pod predsjedanjem Željka Potočnjaka na prošlotjednoj sjednici jednoglasno je prihvatilo svih 12 ustavnih tužbi. Utvrdilo je pritom da je Upravni sud ukidanjem 12 odluka Skupštine od travnja prošle godine, koje su dovele do njezina raspuštanja i raspisivanja izbora, povrijedio ustavom zajamčena prava na lokalnu samoupravu i jednakost pred zakonom.
Budući da je svih 12 presuda Upravnog suda doneseno u istoj pravnoj stvari, Ustavni sud ih je riješio u jedinstvenom postupku. Suprotno od Upravnog suda, koji je kao nezakonite poništio sve odluke i zaključke Skupštine Osječko-baranjske županije od 17. travnja prošle godine, Ustavni sud smatra da su sve te odluke bile zakonite, a odluka Upravnog suda o njihovu poništenju neustavna.
Ishodište neustavnosti svih odluka Upravnog suda je odluka kojom je poništio Izvješće mandatno-imunitetnog povjerenstva o postojanju kvoruma Skupštine i nakon ostavke 26 vijećnika jer je HSS, sukladno Zakonu o izborima za tijela lokalne samouprave, kao predlagatelj kandidacijske liste odredio zamjenika vijećniku koji je dao ostavku. Time su, po mišljenju Ustavnog suda, bili ispunjeni uvjeti za nastavak rada Skupštine, a ne za njezino raspuštanje.
Pogrešnim je ocijenjeno pravno stajalište Upravnog suda prema kojemu mandat zamjenika vijećnika ne počinje teći od podnošenja izvješća mandatno-imunitetnog povjerenstva, nego tek kada ga potvrdi Skupština, kao što je propisano njezinim Poslovnikom.
Uporište za takvo stajalište Ustavni sud nalazi i u svojoj dosadašnjoj praksi. Prema odluci Ustavnog suda iz 2000., odluka o tome da na mjesto vijećnika dolazi njegov zamjenik nije konstitutivnog značenja, već samo deklaratornog. Na taj se način, naime, provodi volja biračkog tijela i ostvaruje ustavno pravo na lokalnu samoupravu koje se ne može mijenjati ni voljom predstavničkog tijela, ni Poslovnikom.
Upravni sud je zajamčenu jednakost pred zakonom i sudovima prekršio poništenjem 12 odluka Skupštine jer je svjesno odstupio od dosadašnje prakse u rješavanju sličnih slučajeva, smatra Ustavni sud. U obrazloženju osporenih presuda izrijekom je, naime, navedeno da Upravni sud presude donosi "neovisno o pravnom shvaćanju Ustavnog suda", iako su odluke i pravna stajališta Ustavnog suda obvezujući za sve, pa i za Upravni sud.
Ustavni sud utvrdio je da je Upravni sud 12 odluka poništio na temelju arbitrarne odluke jer je bez ikakvih razloga odstupio od uobičajene prakse, nije uzeo u obzir očigledno mjerodavan propis ili ga je pogrešno protumačio i primijenio na način i u mjeri koji ga čine pravno neprihvatljivim.
Odluka je danas objavljena na web stranici Ustavnog suda "www.usud.hr". Ustavni sud time uvodi novu praksu po kojoj će promptno objavljivati aktualne presude donesene na sjednicama ustavnosudskih vijeća, koje inače nisu otvorene za javnost.