Prve usluge za poduzetnike One Stop Shop će početi pružati u prvoj polovici iduće godine, a godinu dana kasnije to će biti moguće i građanima.
Uspostavom tog sustava poduzetnici neće morati ići na pet, šest mesta, omogućit će im se da u svakom trenutku imaju informaciju gdje se nalazi njihov zahtjev i u kojoj je fazi obrade, istaknuo je predsjednik Uprave FINA-e Zoran Maksić.
Projekt će se, naime, provoditi putem FINA-e, koja ima 180 poslovnica širom zemlje, a u zadnje dvije godine već je investirala sto milijuna kuna u infrastrukturu i edukaciju zaposlenih za taj projekt.
Premijer Ivo Sanader najavljuje pak da bi projekt trebao ići i u smjeru uvođenja kurirske službe koja će umjesto poduzetnika ići u tijela državne uprave i za njih obaviti potrebne poslove. To će skratiti vrijeme potrebno za razne dozvole, smanjiti troškove, te smanjiti mogućnost korupcije i mita, istaknuo je Sanader.
One Stop Shop je, kaže, i jedan je od projekta koji treba pridonijeti i povećanju konkurentnosti Hrvatske. Premijer je, naime, izrazio nezadovoljstvo činjenicom da je Hrvatska na rang listi zemalja po konkurentnosti pala za pet, šest mjesta. No, uvjeren je da će se sve što Vlada čini ove godine odraziti i na poziciju Hrvatske na toj listi kada se bude ocjenjivala 2004.
Poduzetnici, kaže Maksić, kao najveći problem ističu upravo birokraciju. Pri tom iznosi podatke da poduzetnik za osnivanje trgovačkog društva treba devet različitih dozvola.
Prošle je godine osnovano devet tisuća trgovačkih društava, pa računica pokazuje da je za to trebalo oko 80.000 administrativnih koraka, ako svaki traje jedan dan, odnosno osam sati, to je više od 600.000 sati, što je ekvivalent za sto zaposlenih kroz godinu dana.
Preduvjet za primjenu projekta su infrastruktura, umrežavanje tijela državne uprave, edukacija, dostupnost usluga.
Cijeli projekt trebao bi biti gotov u iduće tri godine kada bi se pružalo ukupno 20 usluga.
Vlada je s današnje sjednice Saboru poslala prijedlog novog zakona o osiguranju depozita. Novost je tog prijedloga proširenje osnovice osiguranje i na žiro i tekuće račune građana, dok bi se i nadalje u stopostotnom iznosu osiguravali depoziti u iznosu od sto tisuća kuna.
Prijedlogom se snižava i premija za osigurane depozite i banke bi to ubuduće plaćale 0,125 posto tromjesečno (do sada 0,2 posto), odnosno 0,5 posto godišnje umjesto dosadašnjih 0,8 posto.