DVIJE godine prošle su od velikog potresa u Zagrebu. Iako se u startu znalo da će obnova biti dug i mukotrpan proces, nitko nije očekivao da dvije godine od potresa država neće obnoviti niti jednu jedinu kuću.
Za RTL Danas događaje oko obnove komentirao je bivši direktor Fonda za obnovu Damir Vanđelić. Na pitanje tko je odgovoran za obnovu ako od nje svi peru ruke, Vanđelić odgovara:
"Ponovno se pokazuje da je osnovni problem funkcioniranje organizacije i nedostatak procesa koji zapravo mogu u datom vremenu organizirati obnovu. U Zagrebu ovog trenutka ima oko 4 tisuće zahtjeva, šest od sedam još uvijek stoji u ministarstvu i čeka upravno rješenje, dakle nekakvu potvrdu ili odbijenicu." Kaže da je Fond zadužen za obnovu četvrtine privatnih zgrada, dok tri četvrtine treba obaviti Središnji državni ured koji obuhvaća i Karlovac i Veliku Goricu te Sisak, Petrinju i Glinu.
Na pitanje osjeća li se odgovornim za trenutnu situaciju Vanđelić je rekao: "Ne, ne osjećam se odgovornim."
O Paladini
Na pitanje može li Ivan Paladina ubrzati cijeli proces, Vanđelić kaže: "Moram priznati da ne vidim kako."
"Prvo, on će se suočiti s onim s čime su se suočili i drugi, a to je da je zakonodavni okvir vrlo čvrst i zadan. On se sastoji od tehničkih propisa, programa mjera, pravilnika i Zakona o obnovi. Plus, zahtjevi građana, 14 tisuća koji čekaju za Grad Zagreb i Krapinsko-zagorsku županiju. Šest sedmina još uvijek nije riješeno. On bi trebao ubrzati sve procese kod donošenja odluka, a tek onda se baviti time kako središnji državni ured i Fond za obnovu to obnavljaju. Ali nemojmo zaboraviti javne zgrade", kaže.
Novog ministra Ivana Paladinu poznaje od prije, a za njegovo imenovanje na poziciju ministra kaže:
"Ja smatram da bi obnova manje trpjela i da ne bi bilo mjesec dana zastoja kada bi tu obnovu preuzeo netko tko je već uhodan, dakle netko iz ministarstva, netko iz Središnjeg državnog ureda ili netko iz Fonda za obnovu, tko je ovlašteni inženjer, voditelj projekata i već je upoznat s problematikom."
O Horvatu
O malverzacijama Darka Horvata kaže da su ga iznenadile i da mu je žao da se to bilo kome događa. "Podržavam rad svih institucija i DORH-a i divim se tim ženama koje tamo rade jer su i one same pod velikim pritiskom", kaže i dodaje da je većina izjava upućenih prema njima nekakvo negodovanje.
Kaže da mu trenutno nije žao što je odbio Plenkovićevu ponudu da bude kandidat HDZ-a za gradonačelnika Zagreba, a osvrnuo se i na svoj potencijalni politički angažman.
"Neke stvari u životu možete prihvatiti, a neke ne. Vidim jednu veliku rupu u politici. Mi sada živimo u najtežem vremenu za Hrvatsku od njenog stvaranja, treba nam još samo da Godzilla izađe sa Sljemena. To bi bio valjda kraj. Nemamo efikasno upravljanje državom i nemamo zajedništvo. Ono što mi radimo i pripremamo je da će određena grupa ljudi formirati udrugu koja će nuditi javne politike svima", kaže.
Osnivanje udruge
No, o kome se radi nije htio otkriti, samo je rekao da se ne radi o političkoj udruzi, već grupaciji koja će nuditi nove javne politike i prijedloge.
"To će biti jedan institut ili nešto slično koji će se baviti prijedlozima poboljšanja javnih politika, recimo poboljšanja Zakona o obnovi, naše monetarne politike, domovinske politike ili nečeg drugog. Mi bi htjeli da imamo uši koje će nas slušati i da ljudi koji se žele baviti politikom slušaju naše prijedloge", kaže i dodaje da se radi o vrlo stručnim ljudima koji su pretežito nestranački ili dolaze iz različitih stranaka.
Priznao je i da je razmišljao o tome da uđe u HDZ.
"Ono što mene zanima kao građanina je što bih s time postigao. Ako neću postići ništa s time, zašto bih to radio?" kaže i dodaje da nije razmišljao o preuzimanju te stranke.