Među umjetninama nema jako poznatih, a prevladavaju talijanski umjetnici, od koji su neki relativno nepoznati čak i u Italiji.
No kustosi kažu da su izložena djela odabrana zbog svoje kvalitete i raznolikosti te kako bi pobudila zanimanje za širu vatikansku zbirku umjetnosti 20. stoljeća.
Izložba, otvorena do 27. srpnja, obuhvaća umjetnine koje su vjerske prirode, ali i one koje to nisu, poput mrtve prirode Alberta Burrija ili izrezbarenih komada drveta Venturina Venturija.
Izložene su i skulpture kardinala te portret pape Pavla VI., ljubitelja umjetnosti najzaslužnijeg za kolekciju suvremene umjetnosti Vatikanskih muzeja.
Kustosica Micol Forti izjavila je da je šira kolekcija, koja obuhvaća djela Chagalla, Picassa, Edvarda Muncha i drugih bila malo poznata čak i trgovcima suvremene umjetnosti.
Razlog tome je, kaže Forti, činjenica da je kolekcija suvremene umjetnosti dio "monumentalnog" fundusa Vatikana koji obuhvaća desetak muzeja, među kojima je muzej poganskih antikviteta, etnološki misionarski muzej, muzej skulptura, galerija tapiserija i zemljopisnih karata, a da se ne govori o Sikstinskoj kapeli i nebrojenim djelima Michelangela i drugih renesansnih umjetnika.
Vatikan namjerava obnoviti prostore posvećene suvremenoj umjetnosti, a radi se i na "popunjavanju rupa" u kolekciji, kaže Forti.
Namjera je Vatikana da se proširi definicija "religiozne umjetnosti" kako bi djela s apstraktnijim shvaćanjem duhovnosti mogla postati dijelom kolekcije, objašnjava ravnatelj muzeja Francesco Buranelli.
Vatikan se nada da će Kolekcija moderne duhovne umjetnosti - kako se formalno naziva zbirku - uskoro postati samostalni muzej, dodao je Buranelli.
(Hina) dš bnš