Knjigu "Na temeljima hrvatske književne kulture" (oko 700 str.) predstavio je prof. Mateo Žagar s Odsjeka za stariju književnost Filozofskog fakulteta, naglasivši kako je "pretpostavka za razgovor o knjizi podsjećanje na dosadašnji Hercigonjin doprinos, koji je obilježio našu glagoljašku pa i uopće filologiju u drugoj polovici 20. stoljeća".
Napomenuo je kako Hercigonja u toj knjizi sabire 20-tak rasprava objavljenih u hrvatskoj i stranoj periodici tijekom posljednjeg desetljeća 20. st. , koje su uglavnom pratile stvaranje Hercigonjine kapitalne knjige "Povijest hrvatske srednjovjekovne književnosti" te druge knjige.
Knjiga je podjeljena u pet cjelina, a u prvom bloku "Kulturno povijesne teme" najzanimljivija je rasprava "Hrvatska glagoljica u zapadnoeuropskoj (francuskoj i talijanskoj) znanstvenoj literaturi i enciklopedistici od 16. do 18. stoljeća".
U toj raspravi Hercigonja je nabrojio primjere u kolikoj je mjeri, u doba stvaranja europske enciklopedistike, tadašnjim vrhunskim europskim intelektualcima bila poznata hrvatska glagoljica.
Prof. Žagar naglasio je kako je za razumjevanje ondašnje posebnosti hrvatske kulture i njezina europskog uvažavanja ključna Hercigonjina rečenica: "Hrvatski je duhovni prostor jedina zona europskog kulturnog pejzaža - zapadnog i istočnog, u kojoj ne postoji grafijska isključivost već supostoje, isprepliću se uporabno sva tri pisma: latinica, glagoljica i ćirilica".
Drugi Hercigonjin zbornik, u kojem je objavljeno 37 priloga istaknutih hrvatskih i inozemnih slavista, predstavio je njegov urednik akademik Stjepan Damjanović.
Naglasio je da su tekstovi u Zborniku tematski i žanrovski raznoliki, te pridonose boljem poznavanju znanosti o hrvatskom jeziku i znanosti o hrvatskoj književnosti.
Zbornik donosi i iscrpnu bibliografiju radova akademika Hercigonje koju su priredile Vesna Hercigonja i Nedjeljka Paro.
U prvom referatu ovoga zbornika prof. Mateo Žagar ističe kako je zbornik poticaj hrvatskoj filologiji da na primjeru akademika Hercigonje ukaže na važnost staroslavenskog jezika u hrvatskoj književnosti, odnosno važnosti hrvatskih glagoljskih tekstova, segmenta hrvatske filologije.
Akademik Hercigonja zahvalio je na ovim vrijednim knjigama rekavši kako se u njima odražava i njegov polustoljetni rad.
(Hina) xatod ysp