Manje poznat od sunarodnjaka nadrealista Paula Delvauxa i Ren?a Magrittea, čiji je prethodnik, Fernand Khnopff za života je smatran jednom od ključnih figura europskog simbolizma. Cijenio ga je ponajviše Austrijanac Gustav Klimt. Nakon smrti pao je u zaborav, da bi ga prije 20-ak godina otkrio Muzej lijepih umjetnosti, koji mu je posvetio prvu retrospektivu 1979. godine.
Rođen u imućnoj obitelji, Fernand Khnopff je djetinjstvo proveo u Brugesu, gdje mu je otac radio kao sudac, prije no što su odselili u Bruxelles. Uspavana i tajnovita atmosfera "Venecije sjevera" utjecat će na djelo umjetnika osebujne ličnosti i zagonetnog izričaja.
Izloženih 265 slika, crteža, skulptura i fotografija predstavljeno je linearno, prema slijedu različitih tema.
Izložba započinje vrlo lijepim portretom u bijeloj haljini Marguerite, slikarove mlađe sestre, koja mu je bila omiljeni model cijelog života. Na kraju izložbe je najpoznatije djelo "Milovanja", neobična scena u kojoj androgini lik grli ženu mačjeg tijela. Između ta dva remek-djela, izložba predstavlja djela koja su rijetko ili nikad izlagana, a prate sve aspekte Khnopffova umjetničkog stvaralaštva i njemu drage teme: razmišljanja o protoku vremena, snovima i izazovnim, tajanstvenim ženama.
"Stvaram svoj vlastiti svijet i šećem se njime", objašnjavao je slikar, čije slike često odražavaju intimne uspomene u kojima prevladava podsvjesno.
Jedna prostorija predstavlja briselski dom umjetnika, koji je "zamislio kao hram posvećen vlastitom 'ja'", a koja je uništena nakon njegove smrti.
Izložbu prati katalog od 300 stranica koji pojašnjava odnose između Khnopffa i simbolističkog pokreta.
(Hina) xpgo ybnš