RATNE IGRE Do 100.000 ruskih vojnika na granici EU-a, u Švedskoj najveća vježba u 20 godina

Screenshot: RT

Na europskom kontinentu od danas se paralelno održavaju dvije velike vojne vježbe: dok je zajednička rusko-bjeloruska vježba nazvana "Zapad" tek počela, u Švedskoj je najveća vojna vježba u više od 20 godina počela još u ponedjeljak.

>> RUSKA VOJSKA NA GRANICI EU Putin kaže da je poslao 13.000 vojnika, stručnjaci tvrde da ih je 10 puta više

Obje će vježbe trajati do iduće srijede, 20. rujna. Dok u vojnoj vježbi u Švedskoj sudjeluje 19.000 švedskih vojnika uz 1500 američkih, francuskih norveških i drugih vojnika, u Bjelorusiji i Rusiji (uključujući rusku enklavu Kaliningrad, smještenu između Poljske i Litve), prema ruskom ministarstvu obrane sudjeluje "samo" 5500 ruskih i 7200 bjeloruskih vojnika, uz 680 komada vojne opreme, uključujući 138 tenkova te 70 aviona.

12 tisuća vojnika - ili 100 tisuća? 

Međutim, kako izvještava BBC, NATO tvrdi da je pravi broj vojnika koji sudjeluju u vježbi "Zapad 2017" ustvari puno veći. Sigurnosni eksperti tvrde da bi, sudeći prema kretanjima trupa i vojne opreme, pravi broj vojnika mogao iznositi od 70 do 100 tisuća. Dok poljska vojska procjenjuje da je za ovu vježbu mobilizirano oko 100 tisuća ruskih vojnika, Ukrajina je iznijela broj od 140, a Latvija od čak 240 tisuća vojnika. 

"Zapad 2017" najnovija inačica vježbe koja seže iz Sovjetskog Saveza i Hladnog rata, obnovljena je 1999. i ponovo održana 2009. i 2013., a izazvala je ozbiljnu zabrinutost NATO članica i neutralnih zemalja poput Ukrajine, koja ne samo što graniči s Bjelorusijom i Rusijom, već je s potonjom u "hibridnom" ratu koji traje od 2014., tijekom kojeg je i anektiran ukrajinski poluotok Krim. Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko upozorio je da bi ova vojna vježba mogla biti uvod u otvorenu invaziju na njegovu zemlju.

Poljski ministar obrane: "Zapad 2017" je daleko od obrambene vježbe, ona je ofenzivna i agresivna

Slične strahove, unatoč uvjeravanju Moskve da je vježba "isključivo obrambene prirode", ima i Latvija, čiji je ministar vanjskih poslova Edgars Rinkevics za Washington Post ustvrdio kako vlada njegove zemlje "ne paničari", ali je "oprezna". "Ovo što vidimo su vježbe ofenzivne prirode, oni vježbaju ulazak i zauzimanje teritorija, vježbaju protiv najmanje četiri NATO zemlje pod izlikom da se bore protiv separatista."

Poljski ministar obrane Antoni Macierewicz se slaže. "Vježba je prijetnja nama, bez obzira na to što Rusija govori. Ona je daleko od obrambene, ona je ofenzivna i agresivna", rekao je za poljsku televiziju. Estonski zastupnik Hannes Hanso iznio je još jednu moguću opasnost - zauzimanje koridora između Bjelorusije i Kaliningrada koji ide upravo preko estonskog teritorija. "Za Rusiju bi bilo logično da nas odsiječe, što su ionako već vježbali", kaže Hanso i dodaje da ga bjeloruski dužnosnici s kojima je razgovarao uvjeravaju da "njihov teritorij neće biti iskorišten za takvo nešto".

Lukašenko: Pozvali smo gotovo svakog tko želi da dođe i gleda

Osim toga, zapadni vojni analitičari, ali i vrhovni američki vojni zapovjednik u Europi, general Ben Hodges, upozorili su da bi "Zapad 2017" mogao biti "trojanski konj" koji će Moskva iskoristiti kako bi u savezničkoj Bjelorusiji, koja graniči s NATO članicama Poljskom, Litvom i Latvijom, ostavila barem dio vojnog ljudstva i opreme koje je dopremila. NATO je kao mjeru opreza od moguće ruske agresije u ove tri zemlje i Estoniju poslao četiri bataljuna s ukupno 4530 vojnika. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg poručio je prošlog tjedna Rusiji da bi mogla steći povjerenje i izbjeći moguće nezgode tako da bude transparentnija oko ove vježbe.

S druge strane, rusko ministarstvo obrane još je prošlog mjeseca negiralo da je vježba priprema za invaziju i ocjene o prijetnji Rusije Zapadu proglasilo "mitovima". Ruska državno financirana televizija na engleskom jeziku RT danas je objavila članak sugestivna naslova "Činjenice protiv histerije: Što trebate znati o vježbi 'Zapad 2017'", u kojem se žali na "sijanje straha protiv Rusije" povezanog s ovom vježbom, a procjene o sto tisuća vojnika naziva "neutemeljenim brojkama".

RT također prenosi izjavu bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka kako je njegova vlada "pozvala gotovo svakoga tko želi" da "dođe i gleda" vježbu. Bjeloruski ministar obrane Andrej Ravkov također je naveo kako je 80 stranih promatrača iz NATO zemalja i UN-a dobilo dozvolu nadgledanja "Zapada 2017".

No scenarij vojne vježbe daje navedenim zemljama ozbiljan razlog za sumnju u iskrenost Moskve. Scenarij se vrti oko pobune separatista na graničnom području Bjelorusije uz potporu triju imaginarnih zemalja, Veišnorije, Lubenije i Vesbasrije, u kojim su NATO dužnosnici i drugi prepoznali upravo Poljsku, Litvu i Latviju. NATO smatra da Rusija i Bjelorusija isprobavaju operaciju blokiranja triju baltičkih zemalja, Litve, Latvije i Estonije te paralelnog blokiranja pristupa NATO snaga koje bi nakon takve akcije došle u pomoć svojim članicama, u Baltičko more. Takav potez imao bi viši strateški cilj: demonstrirati vodstvu NATO-a visoku cijenu obrane malenih baltičkih saveznica i dovesti u pitanje spremnost NATO-a na zajedničku obranu.

Švedska "Aurora 2017" simulira napad na baltički otok Gotland

Švedska, iako nije NATO članica, ovih dana ozbiljno pokazuje svoju spremnost na obranu, potaknuta upravo ruskom prijetnjom. "Aurora 17", najveća vojna vježba ove zemlje u zadnje 23 godine, simulira napad s istoka, na švedski otok Gotland u Baltičkom moru. Očigledno je odakle bi takva agresija mogla biti izvršena, a istovremeno održavanje "Aurore" s rusko-bjeloruskim "Zapadom" također teško može biti koincidencija, iako su generali NATO-a izjavili kako ona nije odgovor na rusku vježbu.

"Sigurnosna situacija je doživjela zaokret nagore. Rusija je zemlja koja u ovom trenutku utječe na sigurnost sa svojim postupcima - aneksijom Krima i kontinuiranim bitkama u istočnoj Ukrajini (regiji Donbas) - stoga je jasno da vrlo pozorno motrimo što Rusija radi", pojasnio je zapovjednik švedskih oružanih snaga Micael Byden.

Švedska je nedavno počela jačati vojsku nakon što su njeni izdaci za obranu pali s 2% BDP-a u devedesetima na samo 1%, a broj vojnika na samo 20 tisuća. Iz tog je razloga ponovo uvedena i vojna obveza. Iako je Švedska zemlja koja nije ratovala od 1814. i odlučna je u tome da zadrži formalnu neutralnost, zamjetna je njena sve bliža suradnja sa zapadnim vojnim savezom, što uključuje i zajedničke vojne vježbe.

 

Pročitajte više