STIPAN Jonjić, virolog i imunolog s riječkog Medicinskog fakulteta, gostovao je u programu N1 televizije.
Komentirao je situaciju s koronavirusom, dolazak cjepiva te imunitet krda.
Jonjić je komentirao rusko cjepivo.
"Prije svega, jako veliki broj cjepiva je prošao dvije faze istraživanja. Treća faza je esencijalna, testira se validnost imunog odgovora. Grupe volontera se podijele u grupe koje dobiju placebo, preparat koji nije cjepivo. Druge grupe dobiju cjepivo. Naravno, oni ne znaju što su dobili. Onda se ide u randomiziranu studiju, čeka se, oni su izloženi infekciji, nakon nekog vremena te se grupe uspoređuju. Na temelju toga i nekih još parametara se mjeri protektivnost. Ovdje se sve radi ubrzano, ali tehnologije su bolje. Jako puno platformi je u završnoj fazi. Jedna, Moderna, je završila sve. Čekaju finalni skrining, čekaju da vide kakav je učinak cjepiva bio", rekao je Jonjić.
"Tek na temelju tih konačnih rezultata regulativne agencije će moći reći da cjepivo štiti. Što se tiče ruskog cjepiva, tu nema ništa posebno. Oni su rano išli u registraciju. Ali oni niti hoće, niti smiju niti namjeravaju preuraniti, oni rade završna testiranja, sasvim je logično očekivati da Rusi neće napraviti salto mortale koji će ih dovesti u status nepouzdanog partnera", rekao je Jonjić.
"Ne znam zašto su išli u registraciju prije vremena, možda je to politika. Ali je dobro da postoji i to cjepivo", kaže Jonjić.
Jonjić dodaje da ne zna točno kad će biti neko cjepivo pušteno u javnost.
Veliki logistički problemi oko cjepiva
Težak posao je skladištenje cjepiva.
"To je grozno zahtjevan posao", kaže Jonjić.
"Neka cjepiva moraju biti smrznuta, neka moraju biti na plus četiri, neka mogu biti na sobnoj temperaturi. EK je s pravom dala preporuke u kojima od zemalja članica traži jasna pravila. Treba napraviti operaciju na papiru, tu se treba znati svaki segment, od distribucije i skladištenja do primjene na licu mjesta", kaže Jonjić.
"To je nacionalni interes, treba ga provesti užasno odgovorno. To je usko grlo, nekoliko milijardi šprica samo prevest, da ne govorimo sve drugo, to je dosad neviđen poduhvat. Nadamo se samo da će neka cjepiva biti toliko protektivna da se isplati", kaže Jonjić.
"Ima jedan problem. Jedan veliki dio populacije je otporan na bolest, a mi još ne znamo koji je razlog tome. Je li to prirodna imunost ili unakrsna aktivnost u odgovoru na druge koronaviruse. Nema čvrstih dokaza koji bi objasnili zašto je značajan dio populacije rezistentan. Nije jedino objašnjenje niti to što su mladi ljudi imaju mlađi imunosustav od starijih", kaže Jonjić.
Kaže da je imunitet krda svjesno žrtvovanje populacije
Dotaknuo se i teme imuniteta krda.
"Ta logika je svjesno žrtvovanje dijela populacije, to je nehumano, strašno. Paul Lenard s Cambridgea je neki dan rekao da bi mlade trebalo izložiti. Ali to je provociranje situacije, mislim da bi to bilo pogubno. Koronavirusi nisu virusi koji izazivaju imunosni odgovor na duge staze. Jedna studija koju sam pročitao jasno govori da taj odgovor protutijelima s vremenom pada. Pada više kod starijih. Možemo očekivati da ljudi koji su sada zaraženi mogu biti ponovo inficirani za nekoliko mjeseci. Tu opet dolazimo do problema te kolektivne imunosti", kaže.
"Mi moramo vidjeti koliko ta imunost traje. Imuni odgovor postoji, on štiti. Ali koliko štiti i koliko dugo, to još ne znamo", kaže.
"Sa serološkim testovima bilo je jako velikih zabluda", kaže Jonjić.