Nositelj izrade svih tih zakonskih tekstova je Ministarstvo znanosti i tehnologije, a Vlada će ih Saboru uputiti na donošenje po hitnom postupku.
Tehničko zakonodavstvo dio je i paketa usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim standardima, a kako se doznaje, Vlada do kraja rujna Saboru namjerava poslati još 14 zakonskih prijedloga vezanih za usklađenje s europskim zakonodavstvom.
Usvajanje i primjena tehničkog zakonodavstva i standarda najavljivana je i u sklopu najnovijih rasprava o deficitu tekućeg računa platne bilance. Naime, u situaciji kada se kontrola uvoza više ne može obavljati carinama, usvajanje tih zakona i propisa za kontrolu kakvoće proizvoda usmjerena je onemogućavanju uvoza nekvalitetne robe. To će istodobno značiti i nametanje standarda kvalitete i domaćim proizvođačima.
Novim će se zakonima odrediti i nositelji izrade novih propisa u tehničkom zakonodavstvu, kontrolni mehanizmi i sankcije. U Banskim dvorima podsjećaju da je do sada Zavod za mjeriteljstvo pisao propise, provodio ih, kontrolirao i izricao prekršaje. Ubuduće bi se taj posao razdijelio na Ured za mjeriteljstvo, te nezavisne regulatore, a kako je riječ o novim tehnologijama presudnu riječ u donošenju propisa imala bi znanost.
U Banskim dvorima procjenjuju da će najveći problem ustvari biti provedba novih propisa, jer će tražiti usvajanje novih znanja i tehnologija, a otpora može biti i u postojećem sustavu.
No, u Vladi su svjesni i značaja te reforme. Prema nekim procjenama, u iduće dvije godine trebat će donijeti 50-ak propisa iz područja tehničkog zakonodavstva, a vlast će se iduće tri godine morati nositi s problemima njihove primjene i uvođenja propisanih standarda.