Komisija je već ranije odbila njen zahtjev da šest mjeseci prima punu dužnosničku plaću, a drugih šest polovicu te plaće.
Komisija se pritom pozvala na Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika koji se primjenjuje od 1. siječnja 2004. i činjenicu da je protiv Bortek Knešaurek u tijeku istražni postupak zbog postojanja osnovane sumnje da je počinila kaznena djela.
Zakonom se precizira da pravo na dužnosničku naknadu ne može ostvariti dužnosnik koji se razriješi zbog postojanja činjenica koje nije predočio predlagatelju, iako je mogao pretpostaviti da bi one bile objektivna prepreka za imenovanje.
Bortek Knešaurek, imenovana je pomoćnicom ministrice 15. siječnja, a razriješena 22. siječnja ove godine, nakon afere s nabavkom opreme dok je bila ravnateljica Zavoda za zaštitu majčinstva.
Bortek Knešaurek Upravnom sudu se žalila da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje, da nisu navedene činjenice zbog kojih je razriješena dužnosti. Poziva se i na Ustav i odredbu da je svatko nedužan i ne može se smatrati krivim do pravomoćne sudske presude.
Navodi da je rješenje županijskog suda primila 16. siječnja 2004., dakle dan nakon svog imenovanja pa se stoga, tvrdi, ne može govoriti da je u vrijeme imenovanja znala za činjenice koje bi mogle biti objektivna zapreka njenom imenovanju.
"Moralni, etički ili neki drugi razlozi nisu temelj za odbijanje zahtjeva za ostvarivanje prava na naknadu", navodi u tužbi.
Bortek Knešaurek od Suda traži da je oslobodi plaćanja sudskih pristojbi, jer ih, kaže, s obzirom na svoje imovno stanje, nije u mogućnosti platiti.