Vladin je prijedlog da se konformni način obračuna kamata primjenjuje za razdoblje do godinu dana, a tako izračunata kamata se na kraju godine ne pripisuje glavnici. Za razdoblje dulje od godinu dana primjenjivao bi se pak proporcionalni (prosti) način obračuna zatezne kamate.
Prihvati li Sabor taj prijedlog od toga bi dana u roku 30 dana bilo moguće podnijeti zahtjev za ponavljanje postupka. Odluku o tome donosi sud, a postupak je moguće ponoviti ako je riječ o razdoblju unatrag pet godina, kazala je Škare Ožbolt.
Zakonom o zateznim kamatama propisana je obveza dužnika da, osim glavnice, plate i zateznu kamatu po stopi koju uredbom utvrdi Vlada, ali nije propisan način, odnosno metoda obračuna. Posljedica toga je različit način izračuna zateznih kamata za obveze za razdoblje duže od godinu dana, te izračun kojim se na glavnicu dodavala i zatezna kamata, pa se na taj iznos onda ponovno računala zatezna kamata.
Škare Ožbolt je podsjetila da je prije dvije godine u ime DC-a uputila istovjetan prijedlog tumačenja Zakona o zateznim kamatama, da je taj prijedlog bio pred Vladom, ali nikada nije došao pred Sabor.
Zbog toga su u međuvremenu brojni ljudi ostali bez svoje imovine. Brojne su žrtve ovakve vrste kamatarenja, istaknula je Vesna Škare Ožbolt.
Po njenim riječima, Ministarstvu se obratilo više od 20-ak osoba, pa i tvrtki koje su takvim lihvarskim obračunom kamate ostali bez imovine.
Škare Ožbolt je podsjetila i da Zakonom o obveznim odnosima utvrđen redoslijed plaćanja obaveza, pa se najprije plaćaju troškovi, potom kamate i na kraju glavnica.
(Hina) xum/xbn yds