"Na konferenciji za tisak ministra financija dr. Mate Crkvenca i guvernera Hrvatske narodne banke dr. Željka Rohatinskog, održanoj 13. kolovoza, većina prisutnih novinara nije razabrala da je bilo riječi o dvije veličine: javnom dugu države i ukupnom dugu zemlje prema inozemstvu.
Javni dug je dug države u zemlji i inozemstvu, jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave, javnih poduzeća, Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta, Hrvatske banke za obnovu i razvoj, Hrvatskog fonda za privatizaciju čemu se pridodaju i sva izdana jamstva. Javni dug je, prije svega, nadležnost i briga Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva financija i o tome je govorio ministar financija dr. Mato Crkvenac.
Taj je dug po međunarodnim standardima u Republici Hrvatskoj 30. lipnja 2003. godine iznosio 50,8 posto GDP-a (bruto domaćeg proizvoda) i nema razloga da u idućim godinama poraste iznad 52 posto. Granica prihvatljive razine zaduženosti je sve do 60 posto GDP-a.
U vanjski dug ulazi dio javnog duga u inozemstvu, dakle duga države ali i zaduženost banaka, poduzeća i svih ostalih. To je potpuno drugi pojam i druga veličina u odnosu na javni dug i u čvrstoj je povezanosti s deficitom platne bilance.
O tome ponajprije brine Hrvatska narodna banka, ali naravno i Vlada Republike Hrvatske, i o tome je govorio guverner Hrvatske narodne banke dr. Željko Rohatinski.
Udio tog inozemnog duga u GDP-u u Republici Hrvatskoj iznosi 68 posto i opći je stav da ga treba zadržati do te razine. To je razlog dodatnih mjera koje se poduzimaju i u monetarnoj politici kako se udio inozemnog duga ne bi povećao.
Ocjene ministra financija dr. Mate Crkvenca i guvernera Hrvatske narodne banke dr. Željka Rohatinskog se ne razlikuju kada govore o istome pojmu. Naravno, razlikuju se ocjene, kako to pokazuju podaci, o tome kolike su dimenzije javnog duga, a kolike ukupne inozemne zaduženosti.
Opći je i zajednički zaključak ministra financija dr. Mate Crkvenca i guvernera Hrvatske narodne banke dr. Željka Rohatinskog da je javni dug, dakle dug države, u prihvatljivim granicama, ali da je ukupna zaduženost zabrinjavajuća i da se mora usporiti osobito u dijelu koji generiraju banke. U nas se banke zadužuju više i drukčije od drugih zemalja gdje je zaduživanje ponajprije vezano uz projekte. To je područje Hrvatske narodne banke i zato ona priprema određene mjere.
Zajedničko je stajalište da je prioritet Vlade Republike Hrvatske u idućem razdoblju povećanje izvoza roba i usluga. Vlada će također razraditi projekte i mjere radi ostvarivanja te dugoročne zadaće nacionalne ekonomije.
Stavovi ministra financija dr. Mate Crkvenca i guvernera Hrvatske narodne banke dr. Željka Rohatinskog su usklađeni, što pokazuje i organiziranje zajedničke konferencije za novinare. Žao nam je, stoga, što je zbog nerazlikovanja sadržaja pojmova javnog duga i ukupne inozemne zaduženosti došlo do pogrešne interpretacije u medijima", navodi se u priopćenju Vladinog Ureda za odnose s javnošću.