EUROZASTUPNICI Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić, zajedno s ekonomistom Ivanom Lovrinovićem te Dražanom Dizdarom, bivšim čelnikom Slobodne Hrvatske, najavljuju veliku skupštinu svoje stranke Pravo i pravda za dva tjedna u Zagrebu.
Kako je poljska stranka Pravo i pravda unazadila zemlju
Naziv stranke istovjetan je nazivu ultrakonzervativne poljske stranke koju vodi Jaroslav Kaczynski, a čijih je osam godina vladavine u toj zemlji poznato po sporoj reformi pravosuđa, konstantnim svađama s EU, gotovo potpunoj zabrani pobačaja, homofobnim ispadima, propagandi protiv izbjeglica i poslušnim medijima koji su pretvoreni u propagandne instrumente.
Sve to, sudeći po biografijama čelnika ove hrvatske inačice i programu Prava i pravde, mogle bi biti odlike stranke koja pretendira biti važan faktor u saboru. Na službenim stranicama te nove stranke, kojoj je Kolakušić predsjednik, a Sinčić i Lovrinović potpredsjednici, može se vidjeti kako oni u startu računaju na podršku najmanje 10 posto birača.
Tko ne ide s Kolakušićem u koaliciju, taj je za HDZ
Zalažu se za veliku koaliciju svih stranaka koje nisu HDZ te odustajanje od izlaska većeg broja, kako kažu, "marginalnih političkih stanaka". Ako oporbene stranke, kojima Kolakušić nudi anti-HDZ-ovu predizbornu koaliciju, ne pristanu na koaliciju, smatrat će se "izravno odgovornima za još četiri godine vlade HDZ-a".
U programskim smjernicama naglašeno je kako ova stranka nikada neće "dopustiti teror kakvom su bili izloženi građani tijekom pandemije covida-19", radit će na osnivanju "Antikorupcijske agencije", zalagati se za veći proračun za obranu i modernizaciju oružanih snaga, ukidanje privatnog poduzetništva u zdravstvu i drugo.
Kolakušić se smatra najvećom prevarom u hrvatskoj politici, a istaknuo se kritiziranjem predstečajnih nagodbi u režiji tadašnjeg ministra financija Slavka Linića te je u toj početnoj fazi svoje javne karijere pokazao i pravno znanje i hrabrost da se suprotstavi vlasti. S vremenom se sve više kompromitirao suludim javnim istupima.
>> Povratak najveće prevare hrvatske politike
Kolakušić je 2019. godine odlučio izaći na izbore za Europski parlament, na kojima je dobio mandat, a tada su u prvi plan izašle njegove populističke tendencije u javnim nastupima. Najavljivao je da će u Europskom parlamentu ostati samo do veljače 2020. jer tada postaje predsjednik RH.
Sinčić i Kolakušić, najveći luzeri Europarlamenta
U kampanji za predsjednika zagovarao je diktatorske ideje i sve one koji ne glasaju za njega proglasio - glupanima. Osvojio je na tim predsjedničkim izborima svega 6 posto glasova. U Europskom parlamentu s vremenom se Kolakušić profilirao kao jedan od žešćih antivaksera i protivnika epidemioloških mjera te se povezao s Ivanom Viliborom Sinčićem iz Živog zida.
"Koronavirus je prehlada, ne znam nikoga tko je obolio", poručivao je Kolakušić iz Bruxellesa te je pandemiju covida-19 proglašava globalnom zavjerom. Nakon što je na opskurnom portalu Focus Online proglašen vođom desnog centra u Hrvatskoj, Kolakušić je najavio povratak u hrvatski politički ring.
Poznavajući njegovu političku biografiju, jasno je kako će fingiranim pozivom na ujedinjenje cijele opozicije protiv HDZ-a pokušati oko sebe okupiti koaliciju koja će ga dovesti do još jednog mandata u Europskom parlamentu, gdje je ipak puno bolja plaća nego zastupnika u saboru.
Ugledni Politico početkom 2022. godine analizirao je europske parlamentarce koji su tada bili na pola puta svog petogodišnjeg mandata, a tada su, uz Kolakušića, proglasili i Sinčića "najvećim luzerom Europarlamenta".
Kretenizam najglupljih komentara na internetskim forumima uveli u sabor
Sinčić je prije desetak godina bio osvježenje na hrvatskoj političkoj sceni, a svoj zvjezdani trenutak imao je na predsjedničkim izborima 2014. godine, kada je osvojio 16.4 posto glasova. Osnovana je stranka Živi zid, koja je uskoro postala parlamentarna te imala svoj klub.
Živi zid je na početku imao par dobrih uvida, ali sve to se gubilo pod naslagama laži, teorija zavjere, nesuvislih ekonomskih teorija, opasnih kampanja poput one protiv antidepresiva i drugih. Živi zid je kretenizam najglupljih komentara na internetskim forumima uveo u sabor i tako zagađivao hrvatsku javnu scenu.
Jedina doista pozitivna ostavština Živog zida je što su u središte interesa javnosti stavili temu deložacija i Ovršnog zakona, koji je onda i višekratno mijenjan baš zahvaljujući pritisku koji su Sinčić te Ivan Pernar zajedno stvorili. Na kraju su ipak pročitani, čak je i njihovim fanatičnim fanovima postalo jasno da su se lideri Živog zida polakomili za novcem. Bilo je to jasno i članovima njihove stranke.
Raspad Živog zida zbog europske plaće
"Dragi moj Sinčiću, vrlo brzo, prebrzo, podlegnuo si 'čarima' visoke politike. Promijenio si se i to jako. Počeli su te zanimati lagodan život i provođenje krajnje samovolje. Odricao si se ljudi koji su te digli jednog po jednog, hladno, bešćutno i neljudski. U velikom finalu odrekao si se svog najboljeg čovjeka, kolege i vjenčanog kuma, mene, Branimira Bunjca", stajalo je u javnom pismu koje je objavio bivši zastupnik Bunjac, koji je upravo Pernara i Sinčića optužio za rušenje ne samo stranke nego i ideje Živog zida.
>> Bunjac napao Sinčića: Pokaži koliko si butelja popio i juha od školjki polokao
Nakon raspada Živog zida koji je uslijedio nakon svađe o tome tko će zasjesti u europsku fotelju Sinčić se međunarodno "proslavio" izjavama o "plandemiji", razotkrivanjem zavjere države i farmaceutske industrije te zagovaranjem ukidanja sankcija Rusiji jer će dovesti do "osiromašenja i uništenja ne samo Hrvatske nego i cijele Europe".
Ključ Hrvatske, zaključao vrata
Prije dvije godine Sinčić je pokušao rebrendirati Živi zid te je predstavio stranku Ključ Hrvatske. Sinčić je prije dvije godine rekao da ne gase Živi zid i ne osniva novu stranku, već je pojasnio kako "napreduju, rastu i nadograđuju". No, stranka nije imala uspjeha na posljednjim izborima.
>> Pernar i Živi zid su konačno dobili što zaslužuju - nogu u guzicu
Na službenoj stranici stranke te stranke posljednja je vijest iz 2022. godine, no sve do nedavno bili su aktivni na društvenim mrežama. Primjerice na službenom instagram profilu, zadnja snimka je od 12. veljače ove godine. U toj snimci Sinčić poziva građane da se pridruže Ključu Hrvatske s linkom na pristupnicu toj stranci.
S obzirom da je Sinčić postao potpredsjednik novoosnovane stranke Pravo i Pravda, stranka Ključ Hrvatske očigledno je zaključala vrata. .
Ivan Lovrinović potpredsjednik je stranke Pravo i pravda, a sa Sinčićevim Živim zidom već je bio u predizbornoj koaliciji, no bez većeg uspjeha. Lovrinović je tada vodio stranku ambicioznog imena Promijenimo Hrvatsku koja je spadala u populističke stranke bez naroda, premda im se ne može poreći trud: tvrdili su da migranti stižu u Europu u sklopu nove vrste invazije te da u državama u koje stižu samo tipkaju po skupim mobitelima i bezbrižno umnažaju obitelj.
Lovrinović je imao ideju za zadržavanje kune
Lovrinović je i pisao statuse o Mislavu Kolakušiću kao najboljem predsjedničkom kandidatu, predlagao da trgovine rade do 18 sati, isticao da je Hrvatska financijski okupirana i tako dalje. Prije godinu dana ponovno je došao u fokus javnosti zbog borbe za ostanak kune nakon dolaska eura.
Dva tjedna nakon uvođenja eura na Facebooku je napisao da je kupio vrhunsku domaću svinjsku kobasicu i platio je kunama iako su kunu već tada maknuli iz optjecaja. Pozvao je i druge da nastave plaćati kunama.
>> Ovaj tip predaje ekonomiju. Jučer je računao Milanovićeve potpise, osramotio se
"Danas sam od Marija iz Garešnice kupio vrhunsku domaću svinjsku kobasicu. Platio sam kunama iako su kunu maknuli iz optjecaja. Malu razliku sam doplatio u naturi, odnosno bocom moga mladoga vina. Mario će kunama dalje kupiti ono što mu bude trebalo od druge osobe koja prihvaća kune i tako u krug. Bitno je da kune ne dođu u banku jer onda izlaze iz optjecaja. A to je moguće. Sve do ponovnog, službenog povratka kune", napisao je profesor Lovrinović.
Lovrinović, inače bivši zastupnik, proslavio se i komentarom na skupljene potpise tada predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića.
Proslavio se brojanjem potpisa
"Jedan kandidat, koji je prvi predao potpise, u samo tri dana prikupio ih je 80 tisuća. Za obradu svakog građanina koji se potpisuje, mjerili smo, trebaju najmanje dvije minute, to onda znači da je tom kandidatu trebalo 160 tisuća minuta, odnosno 111 dana", izračunao je Lovrinović.
Navodeći kako se potpisi prikupljaju najviše osam sati dnevno, izračunao je kako bi za prikupljanje 80 tisuća potpisa zapravo trebala 333 radna dana. Bio je to argument da se mora provesti istraga nad prikupljenim listama svih kandidata.
No, Lovrinović je napravio nevjerojatnu logičnu pogrešku. Zaboravio je da Milanović nije prikupljao potpise na jednom mjestu. Potpuno je smetnuo s uma da se potpisi mogu prikupljati na više štandova, na raznim lokacijama.