Abdićev branitelj Davorin Popović rekao je Hini da obrana ne traži smanjenje kazne, već ukidanje presude i oslobađanje.
"Fikret Abdić ne priznaje krivicu. Mi tvrdimo da organiziranog progona i ratnog zločina nije bilo. To je utvrđeno i u postupku protiv Ibrahima Đedovića koji je bio osuđen prvo na 15 godina, potom na deset, da bi na kraju presuda bila oslobađajuća, a on je bio direktno nadležan za te 'sabirne izolacione centre', kako su ih oni nazvali", kazao je Popović. Đedović je bio Abdićev pomoćnik ministra policije i član Vrhovne komande.
Rekao je da o detaljima žalbe ne želi govoriti u medijima jer njegov branjenik smatra da bi se objavljivanje njezinog sadržaja moglo protumačiti kao pritisak na Vrhovni sud. Iz istog razloga, kaže, Abdić ne želi davati intervjue hrvatskim i bosanskim medijima.
"Kada dobijemo odluku Vrhovnog suda možemo sve dati na uvid i o svemu razgovarati jer opsežna žalba sadrži puno zanimljivog materijala i dokumenata", tvrdi Popović.
Obrana se, kako je rekao, načelno žali na "bitne povrede postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje" jer, smatrajući da nije ni bilo ratnog zločina, nije predlagala dokaze. "Sada imamo veliku listu svjedoka, pa i pripadnika Petog korpusa Armije BiH koji su bili zatočeni", kazao je Popović.
"Nitko ne osporava da je bilo pojedinačnih slučaja ratnog zločina, ali Vrhovni sud Federacije BiH u Sarajevu je presudio da nije bilo organiziranog progona i ratnog zločina", tvrdi Popović.
Obrana, nadalje, smatra da je na suđenju povrijeđen zakon, jer je okrivljenik proglašen krivim, a nisu utvrđene sve činjenice. Popović tvrdi da je bilo i bitnih povreda postupka.
"Tu je na prvom mjestu činjenica da nije ispunjena procedura za ustupanje postupka iz BiH u Hrvatsku", kazao je.
Dodao je kako Vrhovni sud može potvrditi presudu, preinačiti u oslobađajuću ili ukinuti i slučaj vratiti na ponovno suđenje.
Rekao je kako u slučaju odbijanja Abdićeve žalbe postoji još i drugi stupanj Vrhovnog suda.
Krajem srpnja prošle godine karlovački Županijski sud osudio je Abdića da je protivno Ustavu BiH proglasio tzv. Autonomnu Pokrajinu Zapadnu Bosnu (APZB) i kao vrhovni zapovjednik tzv. Narodne obrane Zapadne Bosne naredio, planirao i organizirao otvaranje logora i prihvatnih centara u velikokladuškoj općini u koje su zatvarani protivnici uspostave APZB-a. U tim se logorima, tvrdi tužiteljstvo, prema njima nečovječno postupalo i prisiljavalo na službu u paravojsci.
"Ova kazna sadržava, osim kazne optuženiku i element tzv. generalne prevencije, koja svima mora reći da takvo ponašanje nije dopušteno, da je kažnjivo, pa je zato izrečena i najteža kazna", rekla je prigodom obrazlaganja presude predsjednica sudskog vijeća Jasminka Jerinić-Mušnjak, ustvrdivši kako Abdić ni u jednom trenutku tijekom suđenja nije izrazio žaljenje za stradavanje tih ljudi.
Sudsko vijeće prihvatilo je dokumente i iskaze svjedoka po kojima je najmanje troje ljudi umrlo od posljedica zlostavljanja u logorima kroz koje je prošlo pet tisuća ljudi.
Abdić je od 27. lipnja 2002. godine u karlovačkom Okružnom zatvoru, a suđenje mu je počelo u rujnu iste godine. Optužnicu je još u kolovozu 1996. podignulo Više javno tužilaštvo u Bihaću, a odlukom Vrhovnoga suda RH karlovački Županijski sud preuzeo je suđenje na temelju sporazuma vlada dviju država o pravnoj pomoći iz 1996.
(Hina) xvhor yso