ČETIRI utamničena hrvatska para sutra izlaze pred zambijski sud, gdje će se posvojitelji prvi put izjasniti o krivnji, a očekuje se da njihov odvjetnik zatraži da se nastave braniti sa slobode, piše Jutarnji list.
Četvero djece - B.M., star godinu i tri mjeseca, te troje trogodišnjaka, M.K.I.S., K.A.P. i J.V.K. - sva podrijetlom iz DR Konga, s hrvatskim prezimenima i putovnicama, koje su četiri hrvatska para, Magić, Kraljević, Subošić i Peršić, namjeravala posvojiti i dovesti u Hrvatsku, a sada ih u Zambiji sumnjiče da je dokumentacija za posvojenje kongoanskog suda bila krivotvorena, stiglo je iz istog Doma za djecu u DR Kongu.
Ravnatelj doma u bijegu
A voditelj tog doma, koji je bio zadužen za njihovu dobrobit i sudjelovao u izboru i procesu posvojenja, trenutno je u bijegu. Tu je informaciju Jutarnjem listu potvrdio visoki izvor u Ministarstvu vanjskih poslova, ne otkrivši ime upravitelja. Nema potvrde da je upravo voditelj Doma bio taj koji je preveo djecu iz Konga u Zambiju, no potvrđeno je da nije dostupan tamošnjoj policiji i pravosuđu.
Hrvatski parovi, koji se nalaze u zatvoru, sutra bi se trebali pojaviti pred sudom u zambijskom gradiću nedaleko od granice s DR Kongom, u kojem su uhićeni dok su zajedno s djecom nastojali otići u Hrvatsku. Osumnjičeni su, podsjetimo, za krivotvorenje dokumenata i, posljedično, krijumčarenje djece, a tek se treba utvrditi postoje li osnove za optužnicu. Sutra će se očitovati o krivnji.
Uhićeni su 7. prosinca u Međunarodnoj zračnoj luci Simon Mwansa Kapwepwe u Ndoli u Zambiji s četvero netom usvojene djece. U petak su došli na sud, ali je rasprava odgođena do utorka jer je sud konstatirao da su uhićeni od Visokog suda u Lusaki zatražili tzv. habeas corpus, odnosno, pojednostavljeno rečeno, svojevrsnu požurnicu da ih što prije ispitaju.
Do utorka se Visoki sud morao očitovati o njihovom zahtjevu, a kako tumače novinari u Zambiji, on će najvjerojatnije samo potvrditi da je zahtjev bespredmetan budući da je ipak u međuvremenu zakazano ročište, piše Jutarnji list.
Vrhovni sud izda preporuke
Vrhovni sud danas je izdao preporuke za buduća posvajanja iz zemalja koje nisu potpisnice Haške konvencije. Prema objavljenom dokumentu, čini se da su dosad za takva posvajanja sudovi praktički automatski potvrđivali presude sudova iz Konga i to bez prethodne provjere jesu li dokumenti krivotvoreni i jesu li osobe koje su podnosile molbu za posvajanje uopće bile upisane u Registar potencijalnih posvojitelja.
U nastavku prenosimo priopćenje i upute Vrhovnog suda.
1. Da provede postupak provjere autentičnosti primljenih dokumenata i potvrde o pravomoćnosti putem međunarodne pravne pomoći, putem Ministarstva pravosuđa i uprave RH.
2. Prilikom primitka prijedloga za priznanje preporučuje se sudu da primjerak tog prijedloga pošalje Ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi te da ostavi Ministarstvu rok od 30 dana radi neophodne provjere jesu li predlagatelji upisani u registar potencijalnih posvojitelja u RH.
Obrazloženje
U vezi s postupcima priznanja koji se odnose na situaciju u kojoj hrvatski bračni parovi kao posvojitelji žele posvojiti dijete iz države koja nije članica Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem (primjerice Demokratska Republika Kongo) uočeno je da postoji izvjesna pravna praznina koja u praksi dovodi do neusklađenog djelovanja sudova i nadležnog Ministarstva.
Naime, kada je riječ o primjeni spomenute Haške konvencije o međudržavnom posvojenju u tom slučaju sudovi bilo koje zemlje (države posvojitelja i države djeteta) uopće ne sudjeluju u tom postupku jer u tom slučaju postupak međudržavnog posvojenja se odvija putem suradnje središnjih tijela (Central Authorities).
Međutim, kada je riječ o međudržavnom posvojenju u kojemu se ne primjenjuje spomenuta Haška konvencija, u većini slučajeva u državi djeteta odluku o posvojenju prema pravu djeteta donosi sud te zemlje, a nakon toga nastaje potreba da hrvatski sud provede postupak priznanja te inozemne sudske odluke.
S obzirom na to da u postojećoj praksi u većini slučajeva prijedlog podnosi bračni par koji želi posvojiti dijete u drugoj državi, u tom slučaju potrebno je radi pravne sigurnosti provjeriti putem međunarodne pravne pomoći autentičnost podnijetih isprava, tim više što se u većini slučajeva radi o zemljama izvan Europe s kojima nemamo intenzivnu pravnu komunikaciju. Isto tako, potrebno je da Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi bude obaviješteno o podnijetom prijedlogu kako bi ono moglo izvršiti provjeru upisa predlagatelja prijedloga priznanja u registru potencijalnih posvojitelja. Naime, “Centar za socijalnu skrb na temelju pozitivnog mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje potencijalne posvojitelje upisuje u registar potencijalnih posvojitelja” – članak 207. Obiteljskog zakona INN 103/15, 98/19, 47/20/.
Na ovaj način će se onemogućiti i smanjiti mogućnost da se u odluci o priznanju inozemne sudske odluke o posvojenju djeteta druge države pojave osobe koje nisu upisane u registar potencijalnih posvojitelja. Po pravomoćnosti odluke suda o priznanju strane sudske odluke potrebno je istu odluku dostaviti na znanje ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi i nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, radi vođenja evidencije o priznatim stranim sudskim odlukama o posvojenju (Ministarstvo) i radi osiguranja potrebne savjetodavne pomoći i potpore obitelji (Hrvatski zavod za socijalni rad).
Ova preporuka nije obvezujuća i donosi se isključivo s ciljem poboljšanja prakse u opisanom području međudržavnog posvojenja.