HRVATSKA uvodi euro za manje od dva mjeseca, a građani će od prvog prosinca moći kupovati i početne paketiće kovanica eura. Sredinom idućeg mjeseca počinje prilagodba bankomata za isplatu novčanica.
O onome što će se dalje događati po pitanju priprema za uvođenje eura, za Dnevnik HTV-a je govorio Boris Vujčić, guverner HNB-a.
"Za sada sve ide po planu. Novčanice stižu kontinuirano, kujemo naše hrvatske kovanice. Ima dosta posla, ali bit ćemo spremni 1. siječnja", rekao je Vujčić gostujući u Dnevniku HTV-a.
Isplata eura na bankomatima
Odgovarajući na pitanje što će se događati u noći s 31. prosinca na 1. siječnja, Vujčić kaže kako imaju kombinaciju informatike i automatike te fizičke distribucije gotovine.
"Bankomati moraju biti spremni isplaćivati gotovinu u eurima iako ćemo imati kocirkulaciju od dva tjedna između kune i eura. Veliki dio bankomata će 1. siječnja isporučivati euro, a neki će do 31. prosinca moći isporučivati kune. To ćemo uskladiti kako bi ljudima bilo najjednostavnije da se opskrbe gotovinom. Najjednostavnije bi bilo položiti gotovinu u banke gdje će se ona automatski konvertirati 1. siječnja", veli guverner HNB-a.
"Recesija još nije tu"
Vujčić se osvrnuo na inflaciju te rekao da je ona uzrokovana potpuno drugim stvarima, a ne uvođenjem eura.
"Inflacija će nešto porasti nakon uvođenja eura, ali vrlo malo u odnosu na ovu stopu inflacije koju imamo, a koja je prvenstveno uzrokovana poremećajima na tržištu energenata, a djelomično i na tržištu prehrambenih proizvoda. Sam euro, kada ga uvedemo, će vrlo malo doprinijeti stopi inflacije", rekao je Vujčić pa komentirao odluku Europske središnje banke o povećanju kamatnih stopa koja je danas stupila na snagu.
"U Hrvatskoj najveći dio kredita su gotovinski krediti - gotovo milijun, i oni su praktički svi na fiksnoj kamatnoj stopi. Od stambenih kredita, kojih je nešto preko 200.000, 15 posto su fiksirani, a ostali su varijabilni. Oni koji će osjetiti povećanje kamatnih stopa su oni koji nisu fiksirani, rekao je te objasnio: 1-postotni poen povećanja kamatnih stopa na medijalni kredit, srednji kredit stambeni, povećava otprilike mjesečnu ratu otplate za pet postotnih poena. Znači, na prosječni medijalni kredit kojem je godišnja otplata 3600 eura, imamo povećanje otplate za otprilike 180 eura godišnje. To nije nešto zbog čega bi se ljudi trebali uhvatiti za glavu", govori Vujčić.
Guverner HNB-a navodi da recesija još nije tu. "Vidimo usporavanje gospodarske aktivnosti. Naša prognoza rasta za iduću godinu je 1 posto, ali postoje rizici. Najveći rizik je pitanje hoće li biti redukcije energenata ili neće. Ako ne bude redukcije, onda ćemo relativno dobro proći kroz ovu zimu, a ako bi se javila potreba za redukcijom, tada imamo recesiju", rekao je Vujčić za Dnevnik HTV-a.