ZBOG većeg broja umrlih nego rođenih, dvanaest manjih hrvatskih gradova i oko 160 naselja mogli bi u narednih 50 do 100 godina izumrijeti. Prvi na popisu gradova je Gospić koji će izumrijeti za samo 100 godina.
Loša pronatalitetna politika, te slab životni standard u manjim naseljima uzrokovat će potpuno nestajanje nekih hrvatskih naselja već za 25 do 30 godina. U prilog ovim predviđanjima ide i činjenica da je od 60-ih godina prošlog stoljeća stanovništvo izbrisano iz 106 općina.
Grad Zagreb u kojem se lani prijavilo oko 83 tisuće novih stanovnika također je na crnoj demografskoj listi. Naime, u samom gradu je više umrlih nego rođenih, a u spomenutu brojku uračunati su i stanovnici iz okolice Zagreba, te građani koji imaju prijavljeno prebivalište u gradu.
U Zagrebu je 2003. godine rođeno 7134 djece, a umrlo je 8380 stanovnika. Okolica Zagreba pak u povoljnijoj je demografskoj situaciji. To se tumači činjenicom da se u Zagrebu više ne gradi dovoljno novih stanova, te vrlo visokim cijenama nekretnina.
Split, Slavonski Brod i Metković su gradovi s pozitivnim prirodnim prirastom. Osim njih, otok Rab je jedini otok koji je sve napučeniji. Demografi se slažu da ovako lošu statistiku ne mogu u kraćem vremenu promijeniti ni oštre promjene pronatalitetne politike.
Prema zaključku demografa Ive Nejašmića i Roka Mišetića, koje prenosi Jutarnji list, nastavi li se demografski pad ovim tempom, 2031. godine Hrvatska bi mogla imati 3.680.750 stanovnika što je za cijeli milijun manje nego danas.