Zabrinut i Kaptol: Sanaderu odgodi projekte koji nisu u službi svladavanja recesije!

"AKO NE bude brzih reforma, koje je moguće obaviti jedino u stanjima krize – prevladat će uvjerenje da se kozmetičkim izmjenama može sačuvati sadašnji "kriznogeni" sustav i nastaviti - business as usual", stoji u ocijeni hrvatskih biskupa, odnosno u izjavi komisije "Iustitia et pax" koja razmatrala kako globalnu a tako i krizu u Hrvatskoj, koja je zapljusnula našu zemlju "poput tsunamija". Iako se to izrijekom ne spominje, činjenica je kako je Vlada Ive Sanadera od 10 antirecesijskih mjera provela samo jednu, a od reformi nema ni "r". 

Pomozite ribarima, ratarima i brodograditeljima

Crkva u Hrvata koja se nedavno izborila za neradnu nedjelju, danas je Vladi Ive Sanadera, osim što je molila za brze mjere, predložila je i vlastite antikrizne mjere. Tako Katolička crkva predlaže odnosno traži da se mladima beneficiraju kamate ili se da moratorij na otplatu i to za oni koji su se zadužili za obrazovanje, kupnju stana ili su se odlučili na otvaranje tvrtki.

Svemogući Kaptol koji je prošle godini iz proračuna isisao 382,7 milijuna kuna, traži od Vlade da se priskoči u pomoć ratarima i ribarima koji su se također zadužili kako bi mogli obavljati svoju djelatnosti. Također Katolička crkva traži od Vlade i da se napravi sve kako bi se sačuvalo hrvatsku brodogradnju.

Anglosaksonci nam nisu bliski

"Komisija smatra da treba odgoditi za druga vremena one projekte koju nisu od važnosti za prebrođivanje recesije i očuvanje radnih mjesta, te da državni novac treba usmjeriti na obnovljive oblike energije, očuvanje šuma, vode i mora, a u cilju povratka trajnim vrijednostima – umjerenosti, štednji i dugoročnosti", stoji u zaključcima hrvatskih biskupa a koje su se možda neizravno odnosile i na projekte poput Pelješkog mosta.

Na posebnoj konferenciji za novinare na kojoj je bilo govora o antikriznim mjerama, predstavnici Komisije nisu željeli izravno odgovoriti misle li pritom na gradnju Pelješkog mosta. 

Komisija smatra da je dobro koristiti tuđa iskustva, ali ne "slijepim slušanjem neodgovornih stranih birokrata, pa bili oni i iz Europske komisije, ili kopiranjem stranih zakona, posebno onih iz anglo-saksonskog svijeta", koji Hrvatima, kako smatra Crkva, kao kontinentalnim Europljanima nisu "bliski, ni ideološki ni pravno".

Naravno, u sveopćoj ocijeni krize, za koju Crkva smatra da je došla iz SAD-a krivi su zapravo - neoliberali.

Neoliberali sve krivi

"Financijska kriza, ponikla u Sjedinjenim Američkim Državama, zahvatila je čitav svijet, proizvela gospodarsku recesiju i prerasla u socijalnu dramu. Korijeni krize leže u tržišnom fundamentalizmu koji su pristaše neoliberalne ideologije promicali u svojim zemljama i nametnuli čitavom svijetu, ali velika odgovornost počiva i na ostalim državama i njihovim politikama koje su dopustile primat privatnoga nad zajedničkim interesom, čime je potkopano izvorno značenje politike kao brige za zajedničko dobro", stoji u izjavi komisije "Iustitia et pax" Hrvatske biskupske konferencije u kojoj se dodaje kako je američka ekonomija svedena na "kockarski kazino-kapitalizam" koji je izložio je gubitcima mnoge štediše i investitore.

Zanimljivo je zapravo, kako Crkva hvali postupanja Hrvatske u vrijeme krize, no ne hvali Vladu već Hrvatsku narodnu banku.

Hvale samo Rohatinskog, a ne i Sanadera

"Kriza nije mimoišla ni našu domovinu, premda je razborita politika Hrvatske narodne banke donekle ublažila njezine učinke", stoji u ocijeni hrvatskih biskupa. Također ocjenjuje se kako je Hrvatska osupnuta krizom "poput tsunamija".

"Hrvatska država i društvo su, što zbog nesretnih okolnosti iz daljnje i bliže povijesti, što zbog lakomislenih gospodarskih i socijalnih politika koje se temelje na logici rasprodaje nacionalnoga bogatstva, inozemnoga zaduživanja i nekontrolirane potrošnje bez pokrića, dovedeni do ruba dužničkoga ropstva i sveprisutne socijalne nesigurnosti s nasumičnim kresanjem socijalnih prava", smatraju biskupi koji su tako neizravno kritizirali Vladu Ive Sanadera koja je na vlasti već dva mandata.

I.Ć.
Igor Sambolec, Damjan Tadić, Siniša Sunara (Cropix)

Pročitajte više