Ustvrdio je Hrvatska u tom segmentu "već sutra spremna da bude član svih međunarodnih institucija, jer su hrvatski šumarski stručnjaci već učinili veliki iskorak".
Hrvatska se u program praćenja utjecaja zračnog onečišćenja na šume uključila 1987., a kruna dosadašnjeg rada je čast da se međunarodni skup o toj problematici održava u Hrvatskoj. Skup je i prilika da se strani stručnjaci na licu mjesta uvjere u bogatstvo hrvatskih šuma, rekao je Pankretić.
Direktor Hrvatskih šuma Željko Ledinski također je rekao da su hrvatske šume jedne od najsačuvanijih u Europi, posebice panonski dio, gdje je oštećenost ispod 20 posto. U Gorskom kotaru je nešto lošija situacija, posebice s jelom, koja je zbog kiselih kiša i ostalog zagađenja iz zraka oštećena više od 40 posto, ali je to još uvijek daleko ispod europskog prosjeka, rekao je.
Upozorio je međutim da će gradnjom auto-ceste od Zagreba do Splita nestati 16.000 hektara šume. "Bilo bi logično da se na drugom mjestu ta površina pošumi i da dalje imamo postotak pošumljenosti od preko 43 posto", rekao je. Dodao je kako je inicijativa o tome već bilo, ali da je državni prioritet još uvijek gradnja cesta. "Za pošumljavanje se svi moramo izboriti", naglasio je.
Na pitanje koliko onečišćenja dolazi iz inozemstva, a koliko je Hrvatska sama kriva za njega, Ledinski je ustvrdio da, s obzirom da je najveća oštećenost u Gorskom kotaru gdje nema industrije, to znači da zagađenja dolaze od strujanja zraka iz Italije i Austrije. Dodao je da šumari na svim šumskim površinama prate zračno zagađenje.
Hrvatske šume dobile su međunarodni certifikat, što je dokaz da se s šumama gospodari po strogim međunarodnim standardima, rekao je Ledinski.