ZAMJENICA guvernera HNB-a Sandra Švaljek gostovala je u N1 Studiju uživo gdje je komentirala inflaciju i njezine učinke, kao i što poduzima HNB da bi se udar na građane što više ublažio.
"Moguć je dodatni rast cijena"
"Opet se suočavamo s porastom cijena koji je umjeren. Prošli mjesec smo imali rast cijena 6.2 posto. Građani imaju osjećaj da su porasle i više", rekla je Švaljek i dodala:
"Nemamo još podatke za travanj, ali moguć je dodatni rast od jedan posto zbog rasta cijena plina. HNB ima za cilj očuvanje stabilnosti cijena i tome smo posvećeni, ali moramo voditi računa o uzrocima inflacije, hoće li biti privremeni ili trajni, i onda podešavamo naše monetarne politike."
"Trenutno imamo uglavnom uvezenu inflaciju i zato treba održati tečaj stabilnim. U ožujku smo imali dvije devizne intervencije, spriječili smo daljnji porast tečaja. Ove godine smo potrošili oko 300 milijuna eura. Imat ćemo povećani priljev sredstava iz EU fondova i od turističke sezone pa očekujemo da se tečaj spustiti", kazala je Švaljek.
"Hrvatska ne odudara od europskog prosjeka"
Govoreći o inflaciji istaknula je da je ona i dalje većinom uvezena.
"Imamo procijenjenu stopu inflacije za eurozonu za ožujak, ne znamo još koliko će iznositi u Hrvatskoj. Bit ćemo vjerojatno tu negdje. Za travanj očekujemo dodatni porast. U lipnju će biti objavljeno izvješće o konvergenciji, vjerujemo da ćemo taj uvjet za ulazak u eurozonu ispuniti. Porast cijena je između prosjeka eurozone i zemlje EU. Hrvatska ni po čemu ne odudara od prosjeka EU, što znači da cijene držimo pod kontrolom", rekla je zamjenica guvernera.
Napomenula je da je situacija krajnje neizvjesna, pogotovo zbog rata u Ukrajini.
"Moglo bi doći do nestašice energije"
"Situacija koju danas imamo opterećena je neizvjesnostima. Invazija na Ukrajinu ima snažan utjecaj na gospodarska kretanja i to utječe na promjene u razmišljanju glede potrebne monetarne politike.
Ići će se prema postupnoj normalizaciji, a što se tiče povećanja kamatnih stopa, to se ostavlja za kasnije vrijeme i ovisit će o podacima u budućnosti. Amerika je brže izašla iz krize, dok europska ovisnost o plinu iz Rusije može utjecati na odgodu izlaska iz recesije, pad potražnje, povećanje cijena...
Do rasta kamata najvjerojatnije će doći, no teško je reći kada. Moglo bi doći i do rasta cijena energije ili nestašice energije", zaključila je Švaljek.