Zašto je sud punoljetnom silovatelju djevojčice u Splitu sudio kao da je maloljetnik?

Foto: Shutterstock

ŽUPANIJSKI sud u Splitu jučer je dvojici 21-godišnjaka odredio kazne zbog slučaja silovanja 14-godišnje djevojčice koje se zbilo prije nešto više od dvije godine. Tako je na godinu i pol maloljetničkog zatvora nepravomoćno osuđen 21-godišnjak, dok je njegov vršnjak u istom slučaju osuđen za bludničenje, a dobio je uvjetnu kaznu. 

Uz to, obojica su dobila i odgojne mjere po kojima se trebaju uključiti u psihosocijalni tretman, a ne smiju ni uznemiravati žrtvu. Na obojicu mladića primijenjen je Zakon o sudovima za mladež. U trenutku silovanja 14-godišnje djevojčice obojica mladića bila su punoljetna pa se postavlja pitanje zašto im se sudilo kao da su maloljetnici. 

Suđenje isključeno za javnost zbog maloljetne žrtve 

S nadležnog suda na naš upit pozivaju se na Zakon o kaznenom postupku kojim je zbog zaštite maloljetne žrtve isključena javnost pa zbog toga, kako kažu, ne mogu odavati podatke vezane za sami postupak pa samim time niti obrazloženje presude.

Kako su iz suda kazali Indexu, ono što mogu potvrditi jest da je dvojici mladića jučer donesena presuda i to na temelju Kaznenog zakona.

Prvi je osuđen za kazneno djelo iz članka 158. stavka pet.

  • Taj stavak kaže ovako: "Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka (op.a. Tko izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju s djetetom mlađim od petnaest godina, ili ga navede da izvrši spolni odnošaj ili s njime izjednačenu spolnu radnju s trećom osobom ili da nad samim sobom izvrši sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju, kaznit će se kaznom zatvora od tri do dvanaest godina) počini uz primjenu sile ili prijetnje, obmane, prijevare ili zlouporabom ovlasti ili teškog položaja ili odnosa zavisnosti djeteta o njemu, kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.

Također je osuđen za kazneno djelo iz članka 136. stavka tri u kojim je predviđena kazna zatvora od jedne do deset godina.

  • U stavku tri se kaže: ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinjeno prema djetetu, osobi s težim invaliditetom, bliskoj osobi ili je protupravno oduzimanje slobode trajalo dulje od petnaest dana, ili je počinjeno na okrutan način, ili je osobi kojoj je protupravno oduzeta sloboda prouzročena teška tjelesna ozljeda, ili je počinjeno od strane službene osobe u obavljanju službe ili odgovorne osobe u obavljanju javne ovlasti, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Na temelju toga mu je izrečena jedinstvena kazna maloljetničkog zatvora u trajanju od jedne i pol godine, kako su nam potvrdili sa Županijskog suda u Splitu. 

Foto: Shutterstock 

Drugi mlađi punoljetnik osuđen je zbog kaznenog djela iz članka 158. stavka šest kojim je predviđena kazna zatvora od jedne do deset godina.

  • Taj stavak kaže: Tko djelo iz stavka 2. ovoga članka (op.a. Tko nad djetetom mlađim od petnaest godina izvrši bludnu radnju, ili ga navede da izvrši bludnu radnju s drugom osobom ili da nad samim sobom izvrši bludnu radnju, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina) počini uz primjenu sile ili prijetnje, obmane, prijevare ili zlouporabom ovlasti ili teškog položaja ili odnosa zavisnosti djeteta o njemu, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Te također za kazneno djelo iz članka 136. stavak šest.

  • On kaže: Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka (op.a. Tko drugoga protupravno zatvori, drži zatvorena ili mu na drugi način oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine) počinitelj će se kazniti. 

“U odnosu na njega pridržano je izricanje kazne maloljetničkog zatvora, s tim kako mu maloljetnički zatvor može biti naknadno izrečen ako za vrijeme od tri godine počini novo kazneno djelo. Isto tako, protiv istog su izrečene i posebne obveze, i to da se uključi u pojedinačni ili skupni psihosocijalni tretman u savjetovalištu za mlade, te obveza da se ne približava ili da ne uznemirava žrtvu”, kazali su nam sa suda. 

Iz suda su nam rekli kako su obojica mlađih punoljetnika obvezani na plaćanje troškova sudskog postupka.

Odvjetnik za Index: Moguće je da je u međuvremenu došlo do priznanja kako bi se izbjegla mogućnost izricanja zatvorske kazne 

Odvjetnik Leo Peruško za Index objašnjava da se, s obzirom na to da su u vrijeme počinjenja kaznenog djela počinitelji bili mlađi punoljetnici, njima nije sudilo u redovnom postupku, već prema Zakonu o sudovima za mladež koji predstavlja i blaži zakon za počinitelje. Kaže i da postoji mogućnost kako je njihova obrana išla za tim da skrati postupak prije navršene 21. godine. 

“Maloljetnik je osoba koja je u vrijeme počinjenja djela navršila četrnaest, a nije navršila osamnaest godina života, a mlađi punoljetnik je osoba koja je u vrijeme počinjenja djela navršila osamnaest, a nije navršila dvadeset i jednu godinu života. Primjenjujući maloljetničko pravo prema osobi koja je kazneno djelo počinila kao mlađi punoljetnik, maloljetnički zatvor ne može biti kraći od šest mjeseci ni dulji od pet godina.

Ako je za kazneno djelo propisana kazna dugotrajnog zatvora, ili se radi o stjecaju najmanje dva kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora teža od deset godina, maloljetnički zatvor može trajati do deset godina”, kazao je Peruško za Index. 

Leo Peruško; Foto: Matej Đuzel 

Kaže i kako sud prilikom odmjeravanja sankcije mora uzeti u obzir sve okolnosti iz vremena počinjenja djela, osobito težinu i narav djela, vrijeme koje je proteklo od njegova počinjenja, ponašanje počinitelja, obiteljske prilike, kako se počinitelj uključio u redoviti život i svrhu što je treba postići tim sankcijama, kao i samo ponašanje počinitelja za vrijeme suđenja, ali i odnos prema žrtvi kaznenog djela i odnos prema samom kaznenom djelu. 

Međutim, objašnjava kako sud mlađem punoljetniku koji je u vrijeme suđenja navršio dvadeset i jednu godinu može umjesto maloljetničkog zatvora izreći kaznu zatvora. 

“Kako je javnost isključena u ovakvim predmetima, same okolnosti slučaja možemo samo nagađati, ali postoji svakako i mogućnost da je u postupku došlo i do priznanja počinitelja prije navršene dvadeset i jedne godine kako bi se izbjegla mogućnost izricanja kazne zatvora”, kazao nam je Peruško.  

Pravobraniteljica za djecu: Reakcija na kaznu može biti samo osjećaj ljutnje i gorčine. Gubi se povjerenje u institucije 

Odluka suda izazvala je brojne reakcije u javnosti, ponajviše zato što mnogi smatraju da je kazna za silovatelje 14-godišnje djevojčice iznimno blaga. Index je pitao za komentar i pravobraniteljicu za djecu. Evo što su nam rekli iz Ureda pravobraniteljice:

“Kada počinitelj seksualnog zlostavljanja djeteta dobije preblagu kaznu, reakcija može biti samo gorčina, ljutnja i gubljenje povjerenja u institucije. Takvom odlukom šalju se krive poruke, i djetetu koje je pretrpjelo takvo zlostavljanje, ali i drugoj djeci, da ih odrasli ne mogu ili ne žele zaštititi. 

Djeca s pravom očekuju da budu zaštićena, da im se osigura okruženje u kojem neće strahovati od napada seksualnih predatora, a država je to obvezna osigurati - i prema Ustavu, i prema međunarodnim konvencijama. 

Otkrivanje seksualnog nasilja nad djetetom, njegovo procesuiranje te u konačnici kažnjavanje trebalo bi biti važna poruka djetetu da je počinitelj kažnjen zbog zla koje mu je nanio. S druge strane, to ujedno treba biti poruka počinitelju i drugima da se zlo prema djetetu neće tolerirati. 

Smisao zatvorske kazne jest da se počinitelja kaznenog djela izolira iz društva, da ga se na određeno vrijeme onemogući da čini zlo, ali isto tako i da se pošalje jasna poruka da se njegovo ponašanje neće tolerirati te da će, ako ponovi takvo nedjelo, biti još strože kažnjen. To je ujedno i poruka drugim potencijalnim seksualnim zlostavljačima djeteta o tome što ih čeka ako naude djetetu. 

Seksualno zlostavljanje djeteta predstavlja jedno od najtežih kršenja prava djeteta i dugoročno ugrožava njegovu dobrobit. Kada za takvo dokazano nedjelo osuda bude preblaga, i kada pritom društvo nema dostatan odgovor na djetetovu patnju u vidu pružanja podrške, pomoći, psihoterapije i zaštite, onda doista možemo reći da smo, kao društvo, iznevjerili dijete, a isto tako, i da nismo otklonili opasnost za drugu djecu”, poručili su iz Ureda pravobraniteljice.  

Ženska soba: Kazna je potpuno neprimjerena 

A presudom nisu zadovoljne ni članice Ženske sobe, neprofitne organizacija osnovane s ciljem prevencije i suzbijanja seksualnog nasilja. Smatraju da su kazne izrečene dvojici mladih silovatelja potpuno neprimjerene. Također ističu kako ovaj slučaj još jednom ukazuje na prenisku kaznenopravnu praksu kažnjavanja u Hrvatskoj, posebice u ovakvim slučajevima gdje je žrtva dijete i gdje se radi o najtežim oblicima kaznenih djela u odnosu na žrtvu. 

Foto: Shutterstock

“Teško je komentirati ovu presudu bez uvida u okolnosti koje sud uzima u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Međutim, to ne znači da smo zadovoljne porukom koju sud šalje. Iako se radi o mlađim punoljetnicima, smatramo da su kazne potpuno neprimjerene s obzirom na težinu počinjenih kaznenih djela - spolno zlostavljanje djeteta mlađeg od 15 godina, ali i protupravno oduzimanje slobode. 

Svakako se postavlja pitanje kakva se poruka šalje javnosti, ispunjavamo li potrebnu svrhu kažnjavanja, a i ono ključno - što poručujemo žrtvama kaznenih djela seksualnog zlostavljanja”, poručili su iz Ženske sobe. 

Stručni suradnici suda procjenjuju osuđene, ali i žrtvu 

Članica savjetodavnog vijeća Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež Matea Babić, ujedno i viša stručna savjetnica-socijalna pedagoginja Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu, objasnila je za Index kako poslovi stručnih suradnika izvanpravne struke u sudu tijekom izricanja sankcija prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela obuhvaćaju niz predradnji, procjena, razgovora s maloljetnikom i njegovim roditeljima te naposljetku stručnu procjenu i izradu sintetiziranog pisanog mišljenja s prijedlogom sankcije prema maloljetniku. 

Kaže i kako, osim toga, u kaznenim postupcima prema maloljetnicima sucu za mladež stručnjaci izvanpravne struke pružaju stručnu pomoći kroz suradnju sa zavodima za socijalni rad kada se u kaznenom postupku prema maloljetniku utvrde činjenice koje upućuju na potrebu poduzimanja mjera radi zaštite prava i dobrobiti maloljetnika, ali i žrtve kaznenog djela koja je kroz sam postupak suđenja zaštićena jer joj je davanje iskaza osigurano putem stručnog suradnika izvanpravne struke u odvojenoj prostoriji putem videolinka uz prethodnu sistemsku stručnu pripremu. 

“Osim toga, njoj je kao žrtvi osigurana i pravna pomoć u osobi opunomoćenika (odvjetnika posebno senzibiliziranog za razumijevanje potreba mladih) na teret proračunskih sredstava. 

Što se mlađih punoljetnika tiče, odnosno osoba koje su u vrijeme počinjenja kaznenog djela bile u dobi od 18 do 21 godinu, poslovi stručnog suradnika izvanpravne struke u sudu podrazumijevaju stručnu procjenu mlađih punoljetnih počinitelja kaznenih djela kroz pisani i usmeni individualni rad i rad s njegovim roditeljima te davanje mišljenja i prijedloga o opravdanosti primjene odredbi maloljetničkih kaznenopravnih sankcija ili pak općeg kaznenog prava, a potom i usmeno iznošenje navedenoga na glavnoj raspravi kada je stručno mišljenje podložno preispitivanju članova sudskog vijeća, predstavnika državnog odvjetništva i odvjetnika prije nego što sudsko vijeće donese svoju odluku na koju obje strane imaju i pravo žalbe”, kaže. 

“Smisao Zakona o sudovima za mladež je pomoći i žrtvama i počiniteljima” 

“Ako se kod mlade osobe, neovisno radi li se o maloljetniku (dob od 14 do 18 godina života) ili mlađem punoljetniku (18 do 21 godinu života), radi o prvom susretu sa zakonom smisao je posebnog Zakona o sudovima za mladež pomoći i žrtvi i počinitelju stručnim tretmanskim radom kako bi se kod djeteta/osobe u sukobu sa zakonom osnažio samouvid i životne vještine razvojem kojih se više neće sukobljavati sa zakonom. 

Dulji niz godina stručnjaci govore o produljenoj adolescenciji te brojna stručna istraživanja ukazuju na nužnost razmatranja svih okolnosti života mlade osobe u sukobu sa zakonom, osobito segmenta psihosocijalnog sazrijevanja koji, zbog različitih rizičnih čimbenika, može kasniti u odnosu na kronološku dob ukazujući osobito na štetnost etiketiranja mlade osobe (kako počinitelja tako i žrtve) u daljnjem psihosocijalnom sazrijevanju i razvoju.

Foto: Shutterstock 

Kao društvo zastupamo rehabilitaciju te u sustavu imamo zaposlen niz stručnjaka specifičnih profila koji se bave mentalnim zdravljem mladih, a rade u prevenciji i tretmanu, te državnih odvjetnika, sudaca, odvjetnika, stručnih suradnika izvanpravne struke, policijskih službenika koji su svi posebno osposobljeni za razumijevanje psihosocijalnog razvoja djece i mladih”, kazala je Babić za Index. 

Evo što se zbilo te 2021. godine  

U trenutku silovanja 14-godišnje djevojčice, mladići su imali 18 godina. Oni su, prema optužnici, pozvali djevojčicu na krov nebodera u središtu Splita gdje su je nakon prijetnji nasilno ugurali u dizalo, popeli se na krov te zaključali vrata spriječivši je da pobjegne. U presudi se navodi kako su je dirali po intimnim dijelovima tijela, nakon čega je jedan mladić otišao s krova zgrade zaključavši vrata.

Za to je vrijeme drugi 21-godišnjak djevojčicu ljubio, pritiskao je tijelom, otkopčao joj hlače, da bi je naposljetku silovao držeći je rukama za vrat. Djevojčicu je naposljetku spasio brat koji se popeo na krov. Dvojica tada 18-godišnjaka bila su u pritvoru tek mjesec dana. Istražni zatvor im je krajem svibnja 2021. određen zbog utjecaja na svjedoke, no nakon mjesec dana provedenih u zatvoru u Bilicama pušteni su da se brane sa slobode. 

Pročitajte više