VLADA i neki članovi znanstvenog savjeta za covid-19 posljednjih dana šalju poruke prema kojima su epidemiološke mjere koje su trenutno na snazi dovoljno stroge, budući da nam broj novooboljelih već neko vrijeme pokazuje znakove stagnacije.
No s druge strane, više znanstvenika upozorava da to nije stvarno tako te da treba poduzeti ozbiljnije mjere i donijeti ozbiljniju strategiju borbe protiv covida-19 kako nam se zdravstveni sustavi ne bi preopteretili.
Činjenica je da broj novooboljelih u Hrvatskoj posljednjih tjedan dana značajno sporije raste nego što je to bio slučaj u listopadu. No za to postoje dva moguća, a suprotstavljena tumačenja.
Prema prvom, optimističnom, koji promoviraju vlada i neki ljudi iz znanstvenog savjeta, uvedene mjere uistinu su dovoljne i djelotvorne, tako da nam možda i ne trebaju strože ako će se pokazati da se trend okreće prema padu broja novozaraženih.
Prema drugom, pesimističnijem, one nisu nužno dovoljno stroge, već je moguće da nam broj oboljelih ne raste zato što je došlo do određenog plafona u testiranju, a time i u broju novozaraženih.
Ove dvije suprotstavljene teze potrebno je podrobnije protumačiti. No na samom početku važno je istaknuti da je teško dokazati koja je od njih prava istina jer naš sustav testiranja i prijavljivanja potvrđeno zaraženih nije dovoljno transparentan da bismo imali sve potrebne podatke za uvjerljiv zaključak.
Razmotrimo oba tumačenja i argumente koji im idu u prilog.
Teorija 1
Kako pokazuju grafikoni koje je na temelju podataka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo napravio Dataspekt, posljednjih tjedan dana u Hrvatskoj dolazi do određene stagnacije u porastu broja novozaraženih, u porastu broja testova i u porastu udjela pozitivnih rezultata testova među testiranima.
Prema tumačenju vlasti i nekih znanstvenika, ovo navodi na zaključak da su mjere dovoljno stroge, da smo dosegnuli određeni vrhunac drugog vala te da će nam broj novozaraženih u narednim danima i tjednima početi padati.
Ideja je da mjere društvenog distanciranja i nošenje maski s porastom broja osoba koje su prebolijevanjem stekle imunitet otežavaju skakanje virusa sa zaražene osobe na nezaraženu. Držanje razdaljine, nošenje maski i veći udio osoba koje su stekle imunitet smanjuju efektivni reprodukcijski broj virusa ispod 1 te se njegovo širenje usporava i broj zaraženih počinje padati.
Takvo tumačenje, među ostalima, zastupa molekularni biolog Gordan Lauc, član vladinog znanstvenog savjeta.
"Činjenica je da broj potvrđenih zaraženih u velikoj mjeri korelira s brojem testova, no velik porast zaraženih vidjeli bismo i pri fiksnom broju testova. Nema nikakve dvojbe da je stvarno zaraženih puno više nego što je potvrđeno zaraženih", kaže Lauc.
"Ako ekstrapoliramo studije provedene u drugim zemljama, možemo očekivati da je u Hrvatskoj najmanje pet, a možda i deset puta više aktivno zaraženih od 33.000 koje smo potvrdili PCR testovima u zadnjih 15 dana. Činjenica da je već 10 dana tjedni prosjek dnevno novootkrivenih zaraženih oko 2200 upućuje da, ako i postoji određeni rast broja zaraženih u populaciji, on ne može biti jako velik. To je posebice tako u Zagrebu, gdje već tjedan dana broj novopotvrđenih slučajeva ne samo da ne raste, već se i lagano smanjuje", dodaje.
"S druge strane, činjenica da je trenutno aktivno zaraženo između 5 i 10% odrasle populacije u Hrvatskoj ne ostavlja prostora za veliki daljnji porast dnevnog broja novozaraženih te se nadam da ćemo uz postojeće mjere koje su sada na snazi i odgovornim ponašanjem svakoga od nas uspjeti izbjeći daljnji rast epidemije. No to ovisi o osobnoj odgovornosti svakoga od nas, jer ako ne budemo svi pazili da ne širimo virus, može doći do ponovnog širenja pandemije", tvrdi Lauc.
Teorija 2
Prema drugom tumačenju, broj novozaraženih stagnira zato što smo u Hrvatskoj došli do plafona u broju testiranja, a također je došlo do promjene u načinu bilježenja osoba sa simptomima.
Naime, kako grafikoni dolje pokazuju, stagnacija u broju novooboljelih doista koincidira sa stagnacijom u broju testiranja. Dok nam je broj testiranja rastao, rastao nam je i broj novozaraženih.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak u ponedjeljak je na konferenciji Stožera civilne zaštite ustvrdio da u Hrvatskoj nije dostignut plafon u testiranju. Pritom je najavio uvođenje većeg broja brzih antigenskih testova. No ako se gledaju brojevi testiranja u posljednjih tjedan dana, stagnacija je očita.
Zašto stagnira udio pozitivnih među zaraženima?
Pobornici optimističnog tumačenja tu bi mogli reći da nam je počeo stagnirati i udio pozitivnih u broju testiranih, što nije za očekivati ako stalno radimo isti broj testova. Za očekivati bi bilo da nam udio pozitivnih raste, a on se već neko vrijeme ustabilio na oko 30%.
No stručnjaci smatraju da porast udjela pozitivnih nije neumitan iz više razloga.
Prije svega, postoji jedan postojan udio ljudi koji se svaki dan testiraju iako nemaju nikakve simptome ni sumnje da su bolesni. Među ostalima to su djelatnici domova za starije, medicinski djelatnici, učenici medicinskih škola i studenti medicinskih fakulteta. Također tu spadaju i oni koji trebaju obaviti neke postupke u bolnicama za koje je potrebno proći testiranje. Oni u većini slučajeva neće biti pozitivni jer se ne bi ni odlučivali za takve postupke da imaju simptome. Slično vrijedi i za osobe koje trebaju potvrdu o negativnom nalazu testa iz nekih administrativnih razloga, primjerice za putovanje u neku zemlju koja to traži.
Osim toga, od nedavno vrijedi pravilo da se osobe koje su bliski kontakti potvrđeno zaražene osobe ne moraju nužno podvrgnuti testiranju, čak i ako imaju neke simptome. Njih obiteljski liječnici mogu navesti kao vjerojatno oboljele, no, kao što je Capak priznao, oni se za sada ne prikazuju u brojkama novozaraženih koje se svakodnevno objavljuju. Prvi čovjek HZJZ-a objasnio je da se oni vode na drugoj platformi obiteljskih liječnika, koja nije objedinjena s platformom na kojoj se bilježe pozitivni na testovima. No najavio je da bi se te dvije platforme trebale objediniti te da će se uskoro broj testiranja povećati jer će se povećati broj brzih antigenskih testiranja.
Trend stagnacije podudara se s izmjenama protokola
Hrvatski analitičar podataka Martin Požar kaže da su prema izmjenama protokola testiranja objavljenima 26. listopada epidemiolozi službeno predvidjeli mogućnost da se bliske kontakte zaraženih osoba koji razviju simptome koji upućuju na covid-19 može smatrati zaraženima i bez potvrde RT-PCR testom, s time da oni nisu nigdje bili upisivani.
"Trend broja potvrđenih slučajeva počeo je usporavati dan ili dva nakon tih izmjena protokola. Ministar Beroš je na sjednici vlade 29. listopada najavio da će se zaražene osobe koje nisu testirane zbog ograničenih kapaciteta voditi kao tzv. vjerojatni slučajevi u informatičkom sustavu praćenja epidemije covida-19, koji je u nadležnosti HZJZ-a i HZZO-a. Međutim, prema medijskim informacijama, obiteljski liječnici tek od 5. studenog imaju mogućnost pacijente upisati kao tzv. vjerojatne slučajeve, što upućuje na to da dio prepoznatih zaraženih osoba koje se zbog ograničenih kapaciteta nije testiralo nigdje nije zabilježen, pa ni u broju potvrđenih slučajeva, upravo u razdoblju kada se navodno događa usporavanje širenja epidemije, a tako je ostalo do danas", kaže Požar.
Nejasno je što se točno radi s rezultatima antigenskih testova
Dodatni mogući razlog umanjivanja broja potvrđenih slučajeva je uvođenje antigenskih testova, za koje je nejasno kako se bilježe njihovi nalazi. Naime, oni se prijavljuju u sustav HZJZ-a, no nije sasvim jasno upisuju li se u istu platformu u koju se upisuju oni koji su potvrđeni na PCR testovima.
"Zasad nema potvrde da se pozitivne nalaze antigenskih testova pribraja službenom broju zaraženih. Prema informacijama s vladine stranice www.koronavirus.hr od 1. studenog, broj potvrđenih slučajeva odnosi se isključivo na pozitivne RT-PCR nalaze. Je li naknadno došlo do promjena i počelo evidentiranje antigenski pozitivnih nalaza, nije objavljeno niti je poznato. Uvođenje antigenskih testova u službenu statistiku bi se vjerojatno odrazilo povećanjem broja ukupno testiranih osoba, međutim, u zadnjih desetak dana nema naznake tog povećanja. Preostaje zaključiti, uz priličnu neizvjesnost, da se ni pozitivne nalaze antigenskih testova još uvijek ne pribraja broju zaraženih, što dodatno ide u prilog tezi da je stvaran broj potvrđenih slučajeva znatno veći, odnosno da širenje epidemije nije usporilo", tumači Požar.
Naš analitičar kaže da nije poznato koliko je takvih netestiranih slučajeva koji bi mogli biti pozitivni, no moguće je pretpostaviti.
"Imajući na umu da je vjerojatnost zaraze u kućanstvu prilično visoka, prema nekim istraživanjima oko 50%, a da prosječno kućanstvo u Hrvatskoj ima tri člana, sasvim je moguće da bi broj potvrđeno zaraženih trebalo uvećati za 10-40%, i to je vjerojatno konzervativna procjena. Procjena je nužno približna i podložna ograničenjima, no upućuje da se u tom slučaju nipošto ne bi moglo sa sigurnošću govoriti o usporavanju širenja", ističe Požar.
"Općenito, u situacijama velikog porasta broja zaraženih, kao što je slučaj u Hrvatskoj od početka listopada, sposobnost sustava nadzora da prepozna zaražene osobe se smanjuje. Što je sustav nadzora više podložan ograničenjima, odnosno u nemogućnosti prilagoditi svoje kapacitete povećanom opterećenju, nadzor nad širenjem epidemije sve se više gubi. Razumno je zaključiti da je nadzor nad širenjem epidemije u Hrvatskoj trenutno izgubljen. Raste li broj slučajeva i koliko brzo, odnosno stagnira li ili se možda smanjuje, informacija je koju ovog časa ne možemo znati sa sigurnošću", kaže naš analitičar.
Stanje se može mjeriti i prema brojevima hospitalizacija i umrlih, ali...
Požar ističe da se širenje epidemije može pratiti i kroz porast broja hospitalizacija, osoba na respiratoru i umrlih, ali i da ti pokazatelji značajno kasne u odnosu na broj potvrđenih slučajeva.
"Konačno, i oni su podložni ograničenjima, na primjer, kriteriji za primanje zaražene osobe u bolnicu se mijenjaju zbog ograničenog broja bolničkih kreveta, pa se u zadnje vrijeme više ne hospitalizira osobe iz domova za starije ako nemaju izražene simptome, dok je ranije to bio uobičajen način da ih se izolira od ostalih korisnika domova. Respiratori su također ograničen resurs i dođe li do situacije da liječnici moraju birati koga tako liječiti, a koga ne, broj osoba na respiratoru neće odražavati stvaran intenzitet širenja zaraze. Isto će se u najcrnjem scenariju dogoditi i s brojem umrlih, koji kasni 2-4 tjedna za brojem potvrđenih slučajeva, dođe li do situacije da će umirati osobe kod kojih zaraza neće biti prethodno potvrđena. U tom slučaju broj umrlih će se moći tek naknadno procijeniti kao višak smrtnosti u odnosu na višegodišnji prosjek. Svi ovi zamjenski načini ne mogu dati uvid u današnje stanje ni poslužiti za operativnu evaluaciju donesenih mjera. Moguće je da su mjere stožera imale određeni učinak, još je vjerojatnije da su ljudi počeli mijenjati ponašanje potaknuti vijestima o pogoršanoj situaciji u bolnicama, no gleda li se isključivo dostupne pokazatelje uz uvažavanje svih njihovih ograničenja, nema naznake da je širenje zaraze usporilo ili počelo stagnirati", zaključuje Požar.
Važno je znati što se zbiva kako bi se spriječio crni scenarij
Jasno razumijevanje toga što nam se stvarno događa važno je zato što epidemija, ako nije pod kontrolom, može uzrokovati veliko preopterećenje zdravstvenog sustava, što rezultira velikim brojem žrtava, ne samo među oboljelima od covida-19 nego i među drugim bolesnicima koji ne uspijevaju dobiti odgovarajuću medicinsku skrb, što se u konačnici prepoznaje kao višak umrlih.
Pritom je jasno da još uvijek ne možemo očekivati snažnije usporavanje epidemije zbog prokuženosti stanovništva, jer čak i u regijama koje su bile značajno snažnije pogođene zaustavljanje covida-19 još uvijek nije na vidiku.
Primjerice, u američkoj saveznoj državi New Jersey, koja ima dvostruko više stanovnika od Hrvatske, broj potvrđeno umrlih od covida-19 već se približio 0.2%, a broj zaraza ne pada, nego nastavlja rasti. Kada bismo to preslikali na Hrvatsku, proizlazi da bi u našoj zemlji moglo umrijeti oko 8000 ljudi, a da zaraza ne stane. Slično vrijedi i u saveznoj državi New York, ali i u brojnim drugim teško pogođenim regijama svijeta.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.