Korištenjem satelitskih snimaka usporedili su rezultate sa stupnjem uništavanja šume zbog širenja poljoprivrede i sela.
Jonathan Patz smatra da se na svakih 1 posto uništene prašume broj komaraca koji prenose malariju poveća za 8 posto jer ta vrsta polaže jajašca u bare izložene sunčevim zrakama. Komarci se počnu silno razmnožavati nakon što se posiječe 30 do 40 posto prašume.
Phil Lounibos, stručnjak za malariju sa Sveučilišta Florida u Vero Beachu slaže se da uništavanje šume može pogodovati razmnožavanju vrste Anopheles darlingi, ali misli da se ta vrsta prvi put pojavila u tako velikom broju devedesetih godina nakon stvaranja tropskih ribogojilišta.
Jonathan Patz je pripadnik skupine znanstvenika koji proučavaju utjecaj promjena u okolišu na zdravlje ljudi i životinja. Ovo znanstveno područje, prozvano "medicina očuvanja", bavi se temama poput utjecaja zagađivanja na pojavu raka te utjecaja globalnog zagrijavanja na izumiranje vodozemaca u cijelome svijetu.
Ta je znanstvena grana sve priznatija nakon nedavne pojave virusa zapadnog Nila te pojave SARS-a, bolesti koje su prešle sa životinja na čovjeka jer je čovjek promijenio navike u kontaktu sa životinjama.
Konzorcij od pet akademskih ustanova, među kojima je i Sveučilište Johns Hopkins, nastoji financirati istraživanja koja će omogućiti bolje promišljanje zaštite. Peter Daszak, voditelj Konzorcija za medicinu očuvanja sada istražuje da li je urbanizacija i širenje farmi izazvala smanjivanje raznolikosti ptičjih vrsta i na taj način izazvala prenošenje virusa zapadnog Nila na čovjeka.
Godine 2005. znanstvenici bi trebali objaviti veliko izvješće pod nazivom Milenijska procjena eko-sustava, s pregledom stanja u eko-sustavima i utjecajem tih promjena na zdravlje ljudi. U ožujku 2004. očekuje se pokretanje posebnog časopisa koji će se baviti time temama, pod nazivom EcoHealth.
(Hina) rug dgk