Istraživanje će početi u siječnju iduće godine kad slete na Mars na suprotnim stranama planeta. Podaci koje prikupe pomoći će znanstvenicima da ocijene jesu li znakovi nekadašnjeg prisustva vode na Marsu možda nekad omogućivali život na negostoljubivome Crvenom planetu.
Loše vrijeme nad floridskim Cape Canaveralom prisililo je NASA-u da u nedjelju i ponedjeljak odgodi lansiranje pa je raketa Spirit, s prvim Marsovim Roverom poletjela u utorak.
Roveri će prikupljati stijenje i mikroskopski ga analizirati, spektometrima mu odrediti sastav i rascijepiti ga alatom sličnim geološkom čekiću.
Mars je opasno odredište za svemirske misije.
NASA je već upozorila da u pokušaju slijetanja na Mars neuspjehom završavaju dvije od triju misija iz raznih zemalja.
Od trideset misija koje su dosad lansirane prema Marsu, na Crveni ih je planet uspješno sletjelo samo 12.
Prije tjedan dana Europska svemirska agencija lansirala je vlastitu letjelicu koja će na Mars stići u prosincu.
Roveri su teški 180 kilograma, a na Mars će se spustiti padobranom sa zračnim jastucima koji će ublažiti pad.
Aktivirat će se devet balona koji će posve obaviti Rover. Nakon udara o Marsovu površinu tako zaštićena letjelica odskakivat će poput lopte, a smirit će se tek nakon gotovo dva kilometra.
Tada će se rastvoriti "latice" koje ga štite i robot na šest kotača počet će s radom.
Roveri, koji idu na solarni pogon, sletjet će na one dijelove Marsa na kojima je, vjeruju znanstvenici, postojala velika vodena masa uništena u nekoj kataklizmi zbog koje je većina površinske vode ishlapjela, a Mars je praktički ostao i bez atmosfere.
(Hina) vm dgk