Nova analiza zuba iz doba Vikinga, koji datiraju prije otprilike tisuću godina, pružila nam je zanimljiv uvid u stomatologiju tog vremena - koja je izgleda bila mnogo naprednija nego što se mislilo. Stručnjaci sa Sveučilišta Göteborg i muzeja Västergötlands u Švedskoj pregledali su ukupno 3293 zuba 171 Vikinga različite dobi.
Utvrdili su da su drevni Skandinavci itekako pazili na zdravlje zubiju, odnosno da ih nisu zapostavljali i neodgovorno puštali da propadaju. "Pronašli smo naznake da su Vikinzi 'modificirali' zube, poput dokaza o korištenju čačkalica, brušenju prednjih zuba, pa čak i stomatološkom liječenju zubnih infekcija", rekla je odontologinja Carolina Bertilsson sa Sveučilišta Göteborg, a prenosi Science Alert.
Kod svih dobnih skupina su pronađeni dokazi o liječenju zuba
Zubi datiraju iz 10. do 12. stoljeća nove ere, a pronađeni su na poznatom arheološkom lokalitetu Varnhem u Švedskoj čije je tlo jako pogodno za očuvanje ljudskih ostataka, uključujući kosti i zube. Analiza zubiju odraslih Vikinga je pokazala da je 13 posto njih bilo zahvaćeno karijesom, često na površini korijena.
Odrasli su znali ostati bez pokojeg zuba; odnosno u prosjeku su tijekom života izgubili 6 posto zuba, isključujući umnjake. Zubi djece mlađe od 12 godina nisu imali znakove karijesa ili propadanja. Ono što je zanimljivo, pronađeni su dokazi o liječenju zuba, što je uključivalo i pokušaje popunjavanja rupa (slika dolje), najvjerojatnije kako bi se smanjila zubobolja nastala nakon infekcije.
"Stomatologija u vikinško doba je vjerojatno bila sofisticiranija nego što se prije mislilo"
"Ovo je jako zanimljivo otkriće. Ne razlikuje se od današnjih stomatoloških intervencija prilikom kojih bušimo nezdrave zube. Izgleda da su Vikinzi znali popravljati zube, s time da ne znamo jesu li sami radili te postupke ili su imali pomoć", kaže Bertilsson.
Kod jednog Vikinga je primijećeno i namjerno brušenja prednjih zuba. Znanstvenici pretpostavljaju da se radilo o nekoj vrsti izdvajanja iz skupine ili pokušaja identifikacije. Analiza zuba je također pokazala da je za Vikinge do 40 godina starosti gubitak zuba bio daleko veći problem od karijesa, unatoč tome što su koristili čačkalice i provodili rudimentarne tretmane popravka.
"Ova nam studija pruža nove uvide u oralno zdravlje Vikinga i ukazuje na to da je vikinškoj kulturi s lokaliteta Varnhem bilo važno stanje zubiju. Također sugerira da je stomatologija u vikinško doba vjerojatno bila sofisticiranija nego što se prije mislilo", kazala je Bertilsson.
Istraživanje naziva Caries prevalence and other dental pathological conditions in Vikings from Varnhem, Sweden objavljeno je u časopisu PLOS ONE.