ŽOZ: Otvorena izložba fotografija "Varšavski geto 1943."

IZLOŽBU fotografija "Varšavski geto 1943." koje je u Drugome svjetskom ratu potajno snimio njemački vojnik Joe Heydecker otvorila je danas u Židovskoj općini Zagreb (ŽOZ) autorica Mara Kraus.

U Galeriji "Milan i Ivo Steiner" može se tako prvi put u hrvatskome glavnom gradu vidjeti 30 odabranih fotografija, od ukupno njih stotinjak, koje je Heydecker, fotograf po struci, potajno snimio u ožujku 1941. u Varšavskome getu svojim fotografskim aparatom Kino-Exakta. A kao vojniku Wermachta Heydeckeru je ulazak u geto bio izričito zabranjen.

Tragedija i veličina Varšavskoga geta za Židove je jedinstven primjer prkosa i ponosa židovskoga naroda te simbol naše borbe protiv nacionalsocijalističkoga terora, podsjetio je predsjednik ŽOZ-a i Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj Ognjen Kraus.

Po Krausovim riječima, izložbom se zagrebačka Židovska općina na primjeren i dostojanstven način priključuje skoromu obilježavanju 59. godišnjice oslobođenja koncentracijskoga logora Auschwitz.

Kraus smatra važnim i činjenicu što su današnjemu događaju nazočili i najviši predstavnici hrvatske države, među kojima i predsjednik Republike Stjepan Mesić koji je, podsjetio je Kraus, čest gost židovske zajednice te Ivo Sanader koji je tu prvi put kao premijer i to na početku svojega mandata.

Izložbu je ostvario Židovski kulturni centar Bejahad u suradnji s njemačkim i austrijskim veleposlanstvom te Goethe institutom i Austrijskim kulturnim forumom iz Zagreba, a prvi put u Hrvatskoj je prikazana prošle godine na Hvaru.

Po riječima direktora Bejahada Vladimira Šalamona, jedan od ciljeva te nevladine i neprofitne organizacije jest na dostojanstven način obilježiti važne događaje iz židovske povijesti.

Pozdravljajući nazočne, njemački veleposlanik Gebhardt Weiss na početku je istaknuo da se, u prigodi današnjega otvorenja izložbe te uoči 59. obljetnice oslobođenja Auschwitza, želi odreći diplomatske uglađenosti.

Jer, rekao je veleposlanik Weiss, "mi poslijeratne generacije nismo odgovorne za zločinačku njemačku politiku koja se, nakon raspada Weimarske demokracije, pretvorila u državni zločin, a put prema tomu užasu započeo je znatno prije Hitlerovoga formalnog preuzimanja vlasti 30. siječnja 1933.", ali smo, ustvrdio je, "danas odgovorni za to kako postupamo s tom njemačkom i europskom poviješću".

Zato, istaknuo je Weiss, snošljivost je onaj oblik međusobnoga odnosa bez kojega Europa integracija ne bi bila postojana niti bi se mogla trajno poštivati. U tom smislu, za njemačkoga veleposlanika apel novoga predsjedništva Hrvatskoga sabora da se poštuje snošljivost važan je i za europski put Hrvatske.

U glazbenome dijelu programa nastupio je mješoviti pjevački zbor "Lira", a predavanje o varšavskome getu održao je Ivo Goldstein.

Izložba će ostati otvorena dva tjedna, a kako je najavljeno, svakoga dana posjećivat je i zagrebački srednjoškolci.

Pročitajte više