"Ne vjerujem da će se promijeniti. Ja sam osobno uvjeren, ne zato što sam po prirodi optimist, nego na temelju svih realnih činjenica i interesa, da će odnosi između Hrvatske i Sjedinjenih Država ići od dobrih prema sve boljim", rekao je Žužul novinarima, upitan očekuje li promjenu odnosa dviju zemalja ukoliko na izborima dođe do promjene predsjednika.
"Ja mislim da će se, bez obzira tko pobijedi, odnosi...s Hrvatskom nastaviti razvijati", kazao je on.
Žužul je ocijenio da su trenutni politički odnosi između Sjedinjenih Država i Hrvatske dobri, ali da njih ne prate i gospodarski.
"Činjenica je da mi sada imamo jako dobre političke odnose, ali to nije praćeno adekvatnom razinom gospodarske suradnje", rekao je Žužul.
Naveo je kako bi Hrvatska posebice rado vidjela više američkih investicija u svoje gospodarstvo i više američkih turista.
Žužul je rekao kako Hrvatska i SAD dobro surađuju glede NATO-a, da dvije zemlje intenzivno razgovaraju i o mjestu Hrvatske u Vijeću sigurnosti kao nestalne članice te o mogućnosti da Hrvatska preuzme predsjedanje Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju(OESS).
Žužul je rekao kako između Hrvatske i SAD "ne postoje neka bitna otvorena pitanja" i naglasio posebice dobru suradnju između dviju zemalja u okviru Jadranske povelje. Najavio je kako će se u studenom održati susret Jadranske povelje na ministarskoj razini uz sudjelovanje i Sjedinjenih Država.
Žužul je rekao kako su SAD odigrale iznimno važnu ulogu u regiji, posebice u rješavanju krize u jugoistočnoj Europi, i kako Hrvatska vjeruje da SAD želi i da će nastaviti igrati tu ulogu.
Naveo je kako bi početak iduće godine kada se uspostavi nova ili kako je uobičajeno donekle izmijeni stara administracija Hrvatska trebala staviti težište na tri pitanja u odnosima s Amerikom: učvršćivanje ukupnih odnosa prvenstveno preko Kongresa, dobijanje daljnje potpore SAD-a Hrvatskoj za pristupanje NATO-u i jačanje gospodarske suradnje.
Žužul ocjenjuje da će se, bez obzira tko pobijedi, i jedna i druga administracija u vanjskoj politici morati koncentrirati na krizu u Iraku, pitanje Bliskog istoka, te pitanje odnosa SAD-a i UN-a i SAD-a i Europske unije.
Ministar Žužul je ocijenio kako želja SAD-a da Hrvatska potpiše sporazum o neizručivanju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu te da vojno sudjeluje u iračkoj operaciji i odbijanje Hrvatske da to učini ne utječu nepovoljno na međusobne odnose.
"Ja ne bih rekao da to nepovoljno utječe", rekao je Žužul odgovarajući na pitanje novinara. "Ponekad se takvi tonovi čuju, ali oni nisu prevladavajući".
On je rekao kako je Hrvatska SAD-u pojasnila kako ne može potpisati sporazum o neizručivanju jer se mora usklađivati s Europskom unijom koja odbacuje taj sporazum.
Glede sudjelovanja u Iraku, Žužul je rekao kako to Hrvatska stavlja u kontekst globalne antiterorističke koalicije koje je Hrvatska aktivni član. Hrvatska je poslala vojnike u Afganistan, a što se tiče Iraka nedavno je primila na liječenje sedmero djece iz te zemlje, a hrvatski liječnici su već bili u Iraku, rekao je Žužul.
"Ja ne mislim i nisam čuo iz vrhova američke politike da bi postojalo neko nezadovoljstvo s hrvatskom pozicijom", rekao je Žužul.
Glede inzistiranja američkih dužnosnika da Hrvatska još uvijek ne ispunjava do kraja svoje obveze prema Haškom sudu dok ne uhiti generala Antu Gotovinu, Žužul je rekao da je "apsolutno neosporna činjenica" da Hrvatska u potpunosti surađuje što su potvrdili i glavna tužiteljica i predsjednik Haškog suda u nedavnom izvješću Vijeću sigurnosti UN-a.
Dodao je kako je međutim također činjenica i da SAD, i druge zemlje kao i UN, smatraju da se haški proces ne može smatrati okončanim dok svi oni koji su bijegu, među njima i Gotovina, ne budu dostupni Sudu.
"To su činjenice, a dalje od tih činjenica sve ovisi o retorici i interpretaciji", rekao je Žužul.
Navodeći da je od niza odvjetnika čuo kako je slučaj Gotovine obranjiv, Žužul je rekao da bi vjerojatno i za Gotovinu bilo najbolje da uđe u komunikaciju s Haškim sudom gdje jedino može obraniti svoj slučaj.
Žužul je na marginama rubu Konvencije imao susrete s ljudima iz vodstva Republikanske stranke kao i s predstavnicima američke administracije.