HRVATSKA agencija za nadzor financijskih usluga 28. lipnja 2024. donijela je Pravilnik o postupku rješavanja odštetnih zahtjeva oštećenih osoba u prometu. Pravilnik stupa na snagu osam dana od objave u Narodnim novinama.

Ovaj pravilnik trebao bi biti olakšanje za vozače, odnosno sve one na koje se odnosi Zakon o obveznim osiguranjima u prometu. Pravilnik, kako piše Hanfa, donosi jasne smjernice za društva za osiguranje, s ciljem učinkovitog postupanja prema građanima prilikom isplate šteta po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti. 

Koje su ključne odredbe Pravilnika?

Transparentnost i informiranje 

Osiguratelji su obvezni jasno i razumljivo informirati oštećene osobe o postupku rješavanja odštetnih zahtjeva, uključujući što učiniti u slučaju prometne nesreće, kako postaviti odštetni zahtjev te koje dokumente i podatke trebaju priložiti. Uredno ispunjena Europska izvješća o nesreći, ako su dostupna, mogu se koristiti kao odštetni zahtjev, odnosno kao izjava o okolnostima nastanka štetnog događaja u skladu s člankom 38. Zakona.

Pravovremena komunikacija 

Osiguratelji moraju bez odgode pisanim putem obavijestiti oštećenu osobu o zaprimljenom zahtjevu, njegovom statusu te pravima oštećenih osoba tijekom postupka.

Pošteno postupanje 

Osiguratelji su dužni poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurali pravedno i stručno postupanje prema oštećenim osobama, uključujući poštivanje rokova i obrazlaganje odluka o odštetnim zahtjevima.

Ograničenja u traženju podataka 

Osiguratelji se moraju ograničiti na traženje samo nužnih podataka od oštećene osobe, kao što su identifikacijski podaci, kontakt podaci i podaci o načinu isplate naknade štete.

Samostalno pribavljanje podataka 

Osiguratelji su dužni sami pribaviti podatke i/ili dokumentaciju potrebnu za rješavanje odštetnog zahtjeva koji su im dostupni, uključujući i dokumentaciju od nadležnih tijela koja raspolažu podacima u vezi s prometnom nesrećom.

Uvažavanje mišljenja neovisnih stručnjaka 

Osiguratelji su obvezni uzeti u obzir nalaz i mišljenje neovisnog vještaka te ponudu ili račun za popravak štete ovlaštenog pružatelja usluga kojeg je oštećena osoba osobno izabrala. Svako neprihvaćanje takvog nalaza ili računa mora biti obrazloženo.

Neuvjetovanje nagodbi

Osiguratelji ne smiju uvjetovati rješavanje odštetnog zahtjeva ili isplatu naknade štete sklapanjem nagodbe ili popravkom vozila kod određene servisne radionice, ni upućivati na to kao najbolji ili jedini način rješavanja odštetnog zahtjeva.

Obrazložena ponuda odštete koju izrađuje društvo za osiguranje između ostalog treba sadržavati:

• specifikaciju utvrđene visine štete, uključujući detalje o dijelovima za zamjenu i popravak, kataloške brojeve te broj radnih sati prema standardima popravka proizvođača, zajedno s obrazloženjem primijenjenih specifičnih faktora poput amortizacije ili suodgovornosti
• detaljno očitovanje na sporne točke dostavljenog nalaza i mišljenja neovisnog vještaka i sporne stavke računa odnosno ponude za popravak štete
• uputu o pravu na podnošenje prigovora i načinu podnošenja prigovora na odluku osiguratelja te u roku od 15 dana za odgovor na prigovor.

Rokovi

Pravilnik također propisuje sljedeće rokove:

Rok za zaprimanje odštetnog zahtjeva 

Osiguratelj je dužan evidentirati svaki zaprimljeni odštetni zahtjev najkasnije u roku od 3 radna dana od dana njegova zaprimanja

Rok za isplatu šteta 

Osiguratelj je dužan isplatiti naknadu štete ili nesporni iznos naknade štete unutar 15 dana od slanja utemeljenog odgovora, ali najkasnije u roku od 60 dana od dana zaprimanja odštetnog zahtjeva.

U nastavku pročitajte cijeli pravilnik:

Novi zakon stupio. Što se sve mijenja?

Podsjetimo, novi Zakon o siguranjima u prometu stupio je na snagu za Novu godinu. Proširio je odgovornost osiguravatelja i zaštitu trećih osoba, dakle onih koji su oštećeni u nekoj nesreći i kojima se šteta naplaćuje iz obveznog osiguranja koje ima vlasnik vozila koje je skrivilo nesreću.

Odgovornost osiguravatelja izmjenama zakona širi se i na parkinge i garaže na kojima dosad nije vrijedila, a osiguranje se primjenjuje bez obzira na to je li motor vozila upaljen ili ne.

Sukus novog zakona je to da bi osiguravatelji po njemu teže izbjegavali plaćanje odšteta i da bi se prijepori između osiguravatelja i oštećenika sveli na minimum, kao i eventualni posljedični skupi sudski sporovi. No ovo će istovremeno gotovo sigurno rezultirati poskupljenjem autoosiguranja.

S druge strane, procedura za one koji će si pokušavati naplatiti štetu trebala bi biti lakša, brža i poštenija u smislu toga da bi odšteta ubuduće trebala pokrivati stvarni iznos troška popravka te da autoosiguranja neće moći diktirati gdje će se vozilo popravljati. Štete bi trebali procjenjivati i serviseri, po stvarnim cijenama, a ne više samo osiguravajuća društva. 

U zakonu stoji da "u postupku pred odgovornim osigurateljem oštećena osoba ima pravo priložiti nalaz i mišljenje neovisnog vještaka, a u slučaju prometne nesreće nastale upotrebom vozila i ponudu servisne radionice za popravak štete, a koje je osobno izabrala".

"Nikad se više neće moći dogoditi da osiguravatelji ne priznaju legalni račun radionica i da bagateliziraju rad. Bit će dovoljno da auto nakon nezgode odvezete u servis"

"Nikad se više neće moći dogoditi da osiguravatelji ne priznaju legalni račun radionica, nikad više neće moći bagatelizirati rad i platiti ga samo 100 kuna, auti više neće tako lako završavati u fušerajima. Mnogi nisu vjerovali, no pravda i europski standardi napokon se implementiraju i u hrvatsko zakonodavstvo", poručili su iz Hrvatske udruge auto struke, koja je sudjelovala u izradi novog zakona. 

Kako navode, ubuduće će biti dovoljno da auto nakon nezgode odvezete u servis, jer tamo će se raditi i procjene štete. "Ubuduće će se ravno nakon sudara oštećeno vozilo voziti u servise, a štetu će moći procjenjivati i sami serviseri te vještaci, a ne kao do sada isključivo osiguranja", kažu iz Hrvatske udruge auto struke (HUAS).