SIR ALFRED Joseph Hitchcock rođen je 13. kolovoza 1899. godine u Leytonstoneu, predgrađu Londona, kao najmlađe dijete trgovca Williama Hitchcocka i njegove supruge Emme Jane (rođene Whelan).

Odrastao je u katoličkoj obitelji, pohađajući isusovački koledž sv. Ignacija u Stamford Hillu. Njegovo djetinjstvo bilo je usamljeno, a poznata anegdota o tome kako ga je otac poslao u policijsku postaju s pismom nakon dječje neposlušnosti navodno je utjecala na njegov doživotni strah od policije, što se odrazilo u mnogim njegovim filmovima.

Nakon očeve smrti u dobi od 14 godina, Hitchcock je napustio školu i upisao se u Školu inženjerstva i navigacije, gdje je stekao tehničke vještine. Kasnije je radio kao crtač i dizajner reklama u telefonskoj tvrtki, dok je paralelno pohađao tečajeve umjetnosti na Sveučilištu u Londonu, pokazujući interes za grafički dizajn.

Početak filmske karijere

Hitchcock je u filmsku industriju ušao 1919. godine kao dizajner naslovnih kartica za američku kompaniju Famous Players-Lasky u Londonu. Godine 1922. pridružio se Gainsborough Picturesu pod producentom Michaelom Balconom, gdje je radio kao asistent redatelja, scenarist i dizajner.

Njegov redateljski debi bio je nijemi film "Vrt užitaka" (The Pleasure Garden, 1925.), sniman u Njemačkoj, gdje je učio od ekspresionističkih redatelja poput F. W. Murnaua. Njegov prvi značajan uspjeh bio je "Stanar" (The Lodger: A Story of the London Fog, 1926.), triler koji je uveo teme nevino optuženog čovjeka i njegove poznate cameo uloge.

Godine 1926. oženio se Almom Reville, svojom asistenticom i bliskom suradnicom, s kojom je dobio kćer Patriciju 1928. Alma je bila ključna u njegovoj karijeri, pišući scenarije i surađujući na svim njegovim filmovima, često bez službenog priznanja.

Rani britanski filmovi

Hitchcockov prvi zvučni film, "Ucjena" (Blackmail, 1929.), bio je pionirski doseg u britanskoj kinematografiji, sniman u British Museumu, čime je započeo njegov zaštitni znak korištenja poznatih lokacija. U ranim tridesetima, radeći za Gaumont-British, snimio je filmove poput "Čovjek koji je previše znao" (1934.) i "39 stepenica" (1935.), koji su ga etablirali kao vodećeg britanskog redatelja.

Film "Gospođa koja nestaje" (The Lady Vanishes, 1938.) donio mu je nagradu njujorških kritičara za najboljeg redatelja, označivši vrhunac njegove britanske karijere.

Hollywoodska karijera

Godine 1940. Hitchcock se preselio u Hollywood, gdje je njegov prvi američki film, "Rebecca" (1940.), osvojio Oscara za najbolji film, a Hitchcock je dobio prvu nominaciju za najboljeg redatelja.

Slijedili su filmovi poput "Sumnja" (Suspicion, 1941.), "Sjenka sumnje" (Shadow of a Doubt, 1943.) i "Ozloglašena" (Notorious, 1946.), koji su pokazali njegovu sposobnost stvaranja napetosti i kompleksnih likova.

Pedesete su bile zlatno doba njegove karijere s klasicima poput "Nepoznati iz Nord-ekspresa" (Strangers on a Train, 1951.), "Prozor u dvorište" (Rear Window, 1954.), "Vrtoglavica" (Vertigo, 1958.) i "Sjever-sjeverozapad" (North by Northwest, 1959.). Film "Psiho" (Psycho, 1960.) postao je njegov najveći komercijalni uspjeh i revolucionirao horor žanr, dok su "Ptice" (The Birds, 1963.) dodatno učvrstile njegov status majstora horora.

Kasnija karijera i nasljeđe

Hitchcockova karijera počela je slabiti šezdesetih godina, iako su filmovi poput "Marnie" (1964.) i "Mahnitost" (Frenzy, 1972.) pokazali njegovu spremnost za eksperimentiranje. Njegov posljednji film, "Obiteljska zavjera" (Family Plot, 1976.), bio je lagani triler koji je zadržao njegov prepoznatljivi stil.

Unatoč pet nominacija za Oscara za najboljeg redatelja, Hitchcock nikada nije osvojio tu nagradu, ali je 1967. dobio počasnog Oscara (Irving G. Thalberg Memorial Award). Dobio je i BAFTA Fellowship (1971.), AFI Life Achievement Award (1979.) te vitešku titulu od kraljice Elizabete II. 1980. godine, nekoliko mjeseci prije smrti.

Hitchcock je preminuo 29. travnja 1980. od zatajenja bubrega u svom domu u Bel-Airu, Los Angeles, u dobi od 80 godina, uz suprugu Almu i kćer Patriciju. Njegovo tijelo je kremirano, a nije bilo javnog sprovoda.

Filmski stil i tehnike

Hitchcock je poznat kao "Majstor neizvjesnosti" zbog svoje sposobnosti stvaranja napetosti kroz precizno kadriranje, montažu i kretanje kamere. Njegovi filmovi često istražuju teme nevino optuženih, moralne dvosmislenosti i voajerizma, pretvarajući gledatelje u sudionike priče. Korištenje crnog humora, ironije i šokantnih obrata, zajedno s dubokom psihološkom podlogom, učinilo ga je jedinstvenim stilistom.

Njegove inovacije uključuju duge kadrove ("Konopac", 1948.), korištenje subjektivne kamere i ikonične scene poput tuširanja u "Psihu". Također je bio pionir u korištenju zvučnog dizajna i glazbe, surađujući sa skladateljima poput Bernarda Herrmanna.

Utjecaj i priznanja

Hitchcock je režirao preko 50 filmova tijekom šest desetljeća, od kojih su mnogi i danas predmet proučavanja. Film "Vrtoglavica" 2012. godine proglašen je najboljim filmom svih vremena u anketi britanskog časopisa Sight & Sound. Devet njegovih filmova uvršteno je u američki Nacionalni filmski registar, uključujući "Sjenku sumnje", koju je smatrao svojim osobnim favoritom.

Bio je domaćin i producent TV serije "Alfred Hitchcock vam predstavlja" (1955.–1965.), što ga je učinilo prepoznatljivim široj publici. Njegovo ime postalo je sinonim za neizvjesnost, a njegov utjecaj vidljiv je u radu modernih redatelja poput Martina Scorsesea i Davida Finchera.

Zanimljivosti

• Hitchcock se pojavio u cameo ulogama u 39 svojih filmova, često kao šala za publiku.
• Imao je fobiju od jaja, opisujući ih kao odvratne zbog njihove teksture.
• Poznavao je hrvatsku obalu, a navodno je nazvao zalazak sunca na zadarskoj rivi "najljepšim na svijetu".