Nakon pola stoljeća približavanja, Turska ne ulazi u EU: "Pristupni proces je mrtav"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Hina
NAKON više od pola stoljeća procesa približavanja Europskoj uniji, Turska i Bruxelles ulaze u novo razdoblje odnosa u kojem će prioritet imati čvršća suradnja u pojedinim područjima, a ne punopravno članstvo, smatraju analitičari, piše France Presse.
Odnosi između Turske i EU-a pali su 2017. na nisku razinu jer je pristupni proces zapeo u slijepoj ulici, a turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan optužio neke ključne članice, uključujući Njemačku, da se ponašaju kao nacisti.
"Prestanite s licemjerjem"
No, Erdogan je 2018. započeo u drugačijem tonu, odlučivši u prvom tjednu siječnja posjetiti Pariz, dok se njegov ministar vanjskih poslova uputio u Njemačku ne bi li popravio odnose.
Europski čelnici poručili su Turcima da treba biti realan. Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je Erdoganu 5. siječnja da je vrijeme da se prestane s "licemjerjem" da je u turskom pristupnom procesu moguć napredak.
"Pristupni proces je mrtav"
"Obje strane shvaćaju da je pristupni proces mrtav i da tako skoro neće biti pomaka", rekla je Asli Aydintasbas, suradnica Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR).
"Zato u biti govorimo o novom formatu i konkretnijoj suradnji s državama članicama", kazala je za France Presse, dodajući da bi to značilo veći naglasak na trgovinu.
"Ankara to tako vidi i nema iluzija da će oživjeti pristupni proces", dodala je.
"Bivše komunističke države primljene bez problema"
Neuspješni pokušaj državnog udara u srpnju 2016. označio je prekretnicu u povijesti odnosa Turske i EU-a. Ankara je optužila Uniju da nije pokazala solidarnost, a Bruxelles je kritizirao oštru odmazdu turske vlade.
Erdogan često izražava nezadovoljstvo zbog duljine turskog pristupnog procesa, prigovarajući da Ankara "čeka ispred vrata" 50 godina, dok su bivše komunističke države primljene bez problema.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pristupni pregovori s Ankarom počeli su u listopadu 2005. godine. Od 35 poglavlja do sada je otvoreno 16, a samo jedno je zatvoreno. Nijedno novo poglavlje nije otvoreno od lipnja 2016. kada su započeli pregovori o financijskim i proračunskim odredbama.
Bugarska ministrica vanjskih poslova Ekaterina Zaharieva, čija zemlja sada predsjeda EU-om, kazala je u petak da je bolje "realno" razgovarati s Turskom o članstvu "ne skrivajući probleme".
Partneri, a ne politički saveznici
Marc Pierini, suradnik think-tanka Carnegie Europe i bivši veleposlanik EU-a u Turskoj, rekao je da Ankara "po vlastitom izboru" više ne ispunjava kriterije za članstvo, posebice kada je riječ o vladavini prava, nakon pokušaja državnog udara.
Odnosi između EU-a i Turske više nisu odnosi između "političkih saveznika" nego "partnera koji surađuju u nizu područja kao što je borba protiv terorizma, trgovina i pitanje izbjeglica", rekao je.
Kolumnist dnevnog lista Hurriyet Sedat Ergin napisao je u petak da Macronova izjava označava "promjenu paradigme" u turskim odnosima s EU-om koje će, po Macronu, sada definirati "suradnja radi ostvarenja zajedničkih ciljeva", a ne proširenje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Novi format suradnje samo još nije dobio ime", rekao je.
Poticaji za Tursku bez punopravnog članstva uključuju viznu liberalizaciju i jačanje postojeće carinske unije.
Turska ne želi drugorazredni status
No turski ministar za europske poslove Omer Celik rekao je da će Ankara smatrati ponudu tzv. "privilegiranog partnerstva" uvredom i istaknuo da Turska nikada neće pristati na "drugorazredni status".
Turske nade u snažne odnose s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom također su potonule zbog niza sporova uključujući naoružavanje sirijskih Kurda.
Ankara je svjesna isto tako da je njezino trenutačno pragmatično partnerstvo s Iranom i Rusijom, povijesnim suparnicima Osmanskog Carstva, neizvjesno, dok je uspon saudijskog prestolonasljednika Mohammeda bin Salmana promiješao karte u Zaljevu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
EU najveći turski trgovinski partner
EU je i dalje najveći turski trgovinski partner. Turska je četvrto najveće izvozno tržište EU-a i peti najveći izvor uvezene robe.
Sastanak turskog ministra vanjskih poslova Mevluta Cavusoglua s njemačkim kolegom Sigmarom Gabrielom u najmanju je ruku promijenio ton u njihovim burnim odnosima. Gabriel je ugostio kolegu u svojem rodnom gradu Goslaru u Donjoj Saskoj, ponudivši ga s turskim čajem.
Gabriel je potkraj prosinca sugerirao da bi dogovor između Velike Britanije i EU-a nakon Brexita mogao biti model za buduće odnose s Turskom.
"Turska je naklonjenija Europi i čelnici u Ankari svjesno se nastoje ograditi od oštrih riječi i optužbi", rekla je Aydintasbas.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Učitavanje komentara
Facebook
Google
