Foto: Goran Kovacic/Pixsell

ZBOG pritjecanja hladne zračne mase polarnog porijekla, u Hrvatskoj se idućih dana očekuje razdoblje iznimne zimske hladnoće, odnosno tzv. hladni val koji će do vikenda sniziti temperature zraka do minus 20 stupnjeva. Jak, olujni i orkanski vjetar znatno će pojačati osjećaj hladnoće, ali i doprinijeti smrzavanju mokrih i vodenih površina, priopćeno je iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

Hrvatski zavod za javno zdravstvo zbog toga predlaže građanima kako se zaštititi od hladnoće:

Smrzotine

Smrzotine (ozebline) su lokalna akutna oštećenja kože i potkožnog tkiva uzrokovana hladnoćom. Oštećenja nastaju nakon dužeg izlaganja ekstremnoj hladnoći. Iako lokalna oštećenja tkiva mogu nastati, pod određenim okolnostima, pri temperaturi iznad nule, pojava smrzotina dolazi u obzir samo u slučajevima kada je temperatura okoline ispod 0 °C. Najčešće su zahvaćeni krajnji dijelovi tijela: nos, uške, prsti, ruke, stopala.

Početne promjene očituju se na koži tvrdoćom, bljedilom, kasnije crvenilom i plavkastom bojom. Zahvaćeno područje obično je manje osjetljivo na dodir, iako može biti prisutna jaka bol. Nagli prestanak osjećaja hladnoće pouzdan je znak početka procesa smrzavanja. U početku reverzibilna oštećenja prelaze u ireverzibilna (bez mogućnosti oporavka) oštećenja. Brzina razvoja i težina smrzotine ovise prvenstveno o stupnju hladnoće i trajanju izloženosti, premda postoje i drugi čimbenici koji mogu bitno utjecati na ishod: opće stanje periferne cirkulacije, stupanj vlažnosti zraka, vjetar, itd. Svi ovi čimbenici utječu na to da li će smrzotina biti površinska ili duboka. Kod površinskih smrzotina javljaju se nakon više sati, čak i nakon 2 dana, mjehuri ispunjeni bistrom tekućinom. Duboke smrzotine zahvaćaju potkožno tkivo, ponekad mišiće, tetive, kosti. Na površini se javljaju mjehuri ispunjeni krvavom tekućinom. Neliječena smrzotina uglavnom završava infekcijom i gangrenom.

Često je s ograničenim ozljedama hladnoćom (smrzotinama) povezano i opće hlađenje organizma (hipotermija, pothlađenost). Zbog toga treba kod osobe sa smrzotinama provjeriti ne radi li se istovremeno i o hipotermiji, te prvo zbrinuti znakove opće pothlađenosti.

Prva pomoć

1. Ozlijeđenog, prema mogućnostima, prenijeti u toplu prostoriju, skinuti vlažnu odjeću kao i sve što steže: npr. čarape, čizme, cipele, rukavice, prsten. Svakom bolesniku sa smrzotinama treba odrediti unutarnju tjelesnu temperaturu i po potrebi primijeniti odgovarajuće postupke. Mjehuri se ne smiju otvarati, samo se pokriju sterilnom gazom. Prsti na rukama i nogama drže se odvojeni umetnutom mekanom i suhom tkaninom.

2. Ako je dostupna medicinska pomoć, bolje je na zahvaćena područja staviti suhu sterilnu gazu (prste na rukama i nogama potrebno je odvojiti umetnutom mekanom i suhom tkaninom), smrznuti ekstremiteti moraju se mobilizirati, te ozlijeđenog transportirati u medicinsku ustanovu.

3. Ako medicinska pomoć nije dostupna, možete dati prvu pomoć ugrijavanjem smrzotine. Smrzotine se ne smiju naglo ugrijavati stavljanjem u toplu vodu ili pokrivati termoforima. Da bi se spriječila pojava lokalnih mehanizama oštećenja, koji se maksimalno razvijaju za vrijeme naglog ugrijavanja, prije tretiranja lokalne ozljede toplinom valja provesti ugrijavanje unutrašnjosti tijela (unošenje bolesnika u toplu prostoriju i davanje toplih napitaka). Nakon podizanja unutarnje temperature, valja započeti ugrijavanje smrznutih dijelova tijela u vodi početne temperature 10 do 15 °C. Temperatura vode postupno se povećava, svakih 5 minuta za 5 °C , do maksimalne temperature od 40 °C . Trljanje smrznutog dijela tijela snijegom ili rukama ili izlaganje izravnom izvoru topline je zabranjeno jer takav postupak redovito uzrokuje još veća oštećenja i stvara povoljne uvjete za infekciju. Preporuča se za vrijeme ugrijavanja dati osobi lijekove protiv bolova, obzirom na to da je ugrijavanje smrzotine bolno.

Površno lokalno ohlađenje uglavnom se uspješno rješava ugrijavanjem vlastitom toplinom tijela ili toplinom tijela spasioca (ruke u pazušni predjel, rukavice, tople, suhe čarape, itd.).

4. Smrznuti dijelovi tijela moraju potpuno mirovati i moraju se imobilizirati priručnim ili standardnim sredstvima. Prije imobilizacije, smrznuti dio mora se omotati mekanom, po mogućnosti vunenom tkaninom. Promrzli dijelovi ne omataju se zavojem niti se smiju navlačiti čarape koje stežu. Fiksacija uz imobilizacijsko sredstvo mora biti labava. Smrznuti donji ekstremiteti moraju biti u povišenom položaju, a položaj ozlijeđenog je ležeći.

5. Ponovno smrzavanje odmrznutih dijelova tijela može uzrokovati još veća oštećenja nego prvobitna smrzotina. Da bi se to spriječilo, treba zahvaćene dijelove tijela labavo omotati mekanom, po mogućnosti vunenom tkaninom i držati bolesnika u toplom. Promrzli dijelovi ne omataju se zavojem niti se smiju navlačiti čarape koje stežu. Smrznuti donji ekstremiteti moraju biti u povišenom položaju, a položaj ozlijeđenog je ležeći. Ako se ponovno smrzavanje nikako ne može spriječiti, bolje je postupak ugrijavanja odgoditi dok se ne osigura topla prostorija.

6. Ako su smrzotine opsežne, dajte bolesniku tople, zašećerene napitke da bi nadomjestili izgubljenu tekućinu.

NE SMIJE SE:

Ugrijavati smrznute dijelove tijela ako ih ne možete održavati toplim. Ponovno smrzavanje može prouzročiti još veća oštećenja.

Za ugrijavanje smrzotina koristiti direktne suhe izvore topline (kao što je radijator, grijalica, termofor, fen). Direktna toplina može uzrokovati oštećenje tkiva.

Trljati ili masirati smrznute dijelove tijela.

Otvarati kožne mjehure na smrznutim dijelovima tijela.

Ozlijeđeni ne smije pušiti ili piti alkoholna pića za vrijeme procesa oporavka jer i jedno i drugo može utjecati na cirkulaciju.

Prevencija

Budite svjesni čimbenika koji mogu dovesti do smrzotina, kao što je ekstremna hladnoća, mokra odjeća i obuća, jak vjetar, slaba cirkulacija. Slabu cirkulaciju mogu uzrokovati tijesna odjeća ili obuća, neki lijekovi, pušenje, uporaba alkohola te neke bolesti koje oštećuju krvne žile kao što su ateroskleroza ili šećerna bolest.

Prikladno se obucite za vrijeme niskih temperatura i zaštite istaknute dijelove tijela (nos, uške, šake), radije nosite rukavice bez prstiju, obucite se slojevito, u odjeću koja ne propušta vjetar i vodu. Na noge obucite dva para čarapa (na kožu pamučne, onda vunene), uzmite šal i kapu koja prekriva uši (da spriječite gubitak topline kroz kožu glave).

Prije planiranog dužeg boravka na hladnoći, nemojte pušiti niti piti alkoholna pića, odmorite se i prikladno najedite.

Ako se nađete u jakoj snježnoj mećavi, pronađite zaklon ili povećajte fizičku aktivnost kako biste održavali toplinu tijela.