PELJEŠAC je stotinama godina vinogradarski kraj. Najrasprostranjenija sorta grožđa na tom poluotoku je Plavac mali koji daje odlična crna vina, a prije dvije godine jedan od peljeških plavaca probio se i na zahtjevno tržište Finske.

Vinogradarska obitelj Arambašić iz Orebića, koja se uzgojem vinove loze bavi više od 70 godina, posljednje desetljeće krenula je i u proizvodnju vina, a od prije dvije godine njihovo vino Telus Plavac Mali otkupljuje i finski državni monopolist Alko, koji je uvoznik i distrubuter alkoholnih pića za cijelu zemlju.

Na području cijelog Pelješca zasađeno je oko 950 hektara vinograda. Ugavnom se radi o crnim sortama grožđa i to sorti plavac mali. Plavac mali je autohtona sorta Pelješca te se kroz stoljeća prilagodila terenu i klimi te na škrtim terenima daje izvanredne rezultate. Plavac mali je nastao križanjem Crljenka kaštelanskog (sorta je u italiji poznata kao Primitivo, a u Kaliforniji kao Zinfandel), i Dobričića.

Pojava filoksere u Europi u drugoj polovici 19. i početkom 20 stoljeća i propadanje vinograda u Dalmaciji nije zaobišlo ni poluotok Pelješac, te je vinogradarstvo tada potpuno uništeno. Nakon Drugog svjetskog rata kreće intenzivnija obnova vinograda pa grožđe na Pelješcu ponovno postaje jedno od glavnih proizvoda.

Vinogradi obitelji Arambašić nalaze se na području Kune Pelješke, s unutrašnje strane poluotoka.

Vina koja daje plavac su rubin crvene do tamno rubin crvene boje. Ovisno o položaju vinograda razlikuju se po bukeu, a alkohol se kreće od 12,5 do 14 posto.

Specifičnost Plavca malog je i neujednačenost dozrijevanja bobica - na jednog grozdu mogu se naći od potpuno zrelih bobica do onih već prezrelih što vinima daje posebno bogatstvo mirisa i okusa. Veći sadržaj alkohola plavcima daje osjećaj jakosti.