DEVET kandidata natječe se sutra za novog litavskog predsjednika, nasljednika Dalije Grybauskaite, a najviše izgleda za ulazak u drugi krug 26. svibnja ima troje, redom proeuropskih kandidata.

Litavsko se gospodarstvo oporavilo i ima dobar rast, no socijalne nejednakosti i siromaštvo dominirali su javnom raspravom uoči izbora za šefa države koji bi naslijedio Grybauskaite, a ona bi se nakon dva uzastopna mandata mogla natjecati za predsjednicu Europskog vijeća.

Troje vodećih

Troje vodećih kandidata su premijer lijevog centra Saulius Skvernelis, bivša ministrica financija Ingrida Šimonyte, koja ima podršku konzervativaca, te neovisni ekonomist Gitanas Nauseda.

Šimonyte je popularna kod dobrostojećih i obrazovanih birača, a Skvernelis, koji je kampanju začinio populističkim naglascima, uživa potporu siromašnih ruralnih područja.

Neovisni Nauseda u kampanji inzistira na premoštenju jaza između bogatih i siromašnih u zemlji od 2,8 milijuna ljudi sa stalnim demografskim padom. 

"Građani su gladni društvene pravde i traže kandidata sposobnog prevladati sadašnju društvenu podijeljenost", ocjenjuje Donatas Puslys, analitičar političkog instituta u Vilniusu. 

Svi su kandidati uvjereni Europejci i pristaše NATO-a koji se u toj baltičkoj zemlji, nekada u sastavu Sovjetskog Saveza, smatra obrambenim bedemom od ruskog susjeda.

Bogati i siromašni

Litavcima su zadnjih godina plaće rapidno rasle, gotovo 10 posto na godinu, te prosječna bruto plaća iznosi 970 eura. No siromaštvo i nejednakost prihoda u Litvi među najvećima su u Europskoj uniji zbog fiskalne politike koju kritizira i Bruxelles. 

Šimonyte (44) je kompetentna tehnokratkinja po ocjeni mnogih. Izbornu kampanju završila je velikim skupom u Vilniusu. Predlaže da se gospodarski jaz između ruralnih i urbanih područja smanji stimuliranjem ekonomije i kritizira populistička "brza, jednostavna i lažna rješenja".

Oštrim mjerama štednje odgovorila je na krizu 2009. kada je gospodarstvo palo za 15 posto. Kritičari joj zamjeraju da je tada srezala plaće javnih službenika i umirovljenika, a pristaše hvale njezine hrabre odluke koje su omogućile da već godinu dana poslije zemlja ostvari gospodarski rast, i to bez devalvacije nacionalne valute. 

Nakon poraza konzervativaca na parlamentarnim izborima postala je zamjenica guvernera središnje banke, a 2016. izabrana je u parlament. Nije formalno pristupila stranci konzervativaca.

Skvernelis, bivši zapovjednik policije koji govori bez dlake na jeziku, svoju je kampanju usredotočio na nezadovoljne birače, stanovnike ruralnih zona. Taj 48-godišnji, katkad impulzivni kandidat, svoje rivale naziva "elitistima" te obećava "učinkovitu borbu protiv korupcije", smanjenje socijalne isključivosti i podršku obiteljima. 

Ugled je stekao reformama za iskorjenjivanje korupcije i poboljšanjem sigurnosti na cestama. Vodio je savez Zelenih i Seljaka do izborne pobjede 2016., kada je postao premijer, no nije formalno pristupio stranci.

Zbog žučljivih svađa s političarima i novinarima te s predsjednicom Grybauskaite, koja je najpopularnija političarka u zemlji, neki dvoje da taj kandidat ima kvaliteta za šefa države.

Ovlasti predsjednika u Litvi

Bivši bankarski savjetnik, 54-godišnji Nauseda, poznat po svojim ekonomskim analizama, obećava stvoriti "državu blagostanja" i poziva na jačanje socijalnog dijaloga. Birači cijene njegovu nepristranost jer je iznad političkih svađa i to je njegov adut.

U politici nema iskustva, ali se već deset godina ističe u javnosti podrobnim analizama gospodarskih i financijskih pitanja. Nema nikakvu političku snagu koja stoji iza njega.  

Nauseda je "umjeren i odmjeren u gotovo svim pitanjima, možda i previše, pa to ponekad budi sumnju i postavlja pitanja u što on istinski vjeruje", kaže Kestutis Girnius, analitičar na Sveučilištu u Vilniusu.  Za pristaše on je novo lice, erudit koji može unijeti viša sklada u politički život, a protivnici u njemu vide neodlučnog kandidata koji je u službi poslovnih krugova. 

U Litvi je predsjednik odgovoran za vanjsku politiku i sudjeluje na summitima Europske unije, imenuje ministre, suce, zapovjednika vojske i guvernera središnje banke, no najčešće uz uvjet da za to dobije zeleno svjetlo premijera ili parlamenta.