KRISTIAN Vukasović imao je 18 godina i mentalna oštećenja. Sam se prijavio policiji jer je spalio pet maslina i nešto niskog raslinja te je osuđen na osam mjeseci zatvora. Danas je mrtav. Umro je prije nekoliko dana nakon što je tri tjedna ležao u komi u KBC-u Split kamo je dovezen iz splitskog zatvora u nesvijesti. Razgovarali smo s liječnicima, psiholozima, psihijatrima i sutkinjom za mladež i svi su složni u jednom - Kristianu nije bilo mjesto u zatvoru, već na psihijatrijskom liječenju.

>> Zašto je Kristian bio u zatvoru, a ne na liječenju? Dobili smo odgovore

Biljana Puharić, općinska državna odvjetnica iz Splita, Indexu je danas odgovorila da je Kristian imao mentalnih, ali ne i intelektualnih poteškoća i da je bio ubrojiv te da se nije mogao uputiti u zdravstvenu ustanovu, iako je tijekom boravka u istražnom zatvoru tri puta hospitaliziran i prebačen u zatvorsku bolnicu u Zagrebu.

Ministarstvo pravosuđa: U zatvoru su s posebnom pažnjom postupali prema Kristianu

Zašto je bio hospitaliziran, Indexu nisu htjeli otkriti u Ministarstvu pravosuđa navodeći kako se radi o profesionalnoj tajni. No tvrde kako su u zatvoru u Splitu prema njemu postupali s posebnom pozornošću jer se radilo o mlađem punoljetniku te da na njemu nisu primjenjivali sredstva prisile.

Stručnjaci su zgroženi činjenicom da je mlada osoba s mentalnim teškoćama završila iza zatvorskih rešetaka umjesto na liječenju.

Psihijatar Vukušić: U ovom slučaju su se dogodili etički i stručni propusti

Psihijatar Herman Vukušić za Index je rekao da Kristianu Vukasoviću definitivno nije bilo mjesto u zatvoru, već na liječenju.

"Ako su u bolnici za osobe lišene slobode rekli da je Kristian Vukasović imao suicidalno ponašanje, onda je trebalo donijeti odluku o primjeni hitnog psihijatrijskog liječenja pod nadzorom. Drakonska kazna u ovom slučaju od 8 mjeseci zatvora za osobu s posebnim potrebama je još jedan u nizu dokaza da nešto s pravosuđem nije kako treba", rekao je Vukušić.

Kazao je i kako piromanija kao poremećaj zahtijeva poseban pristup te da je teško izlječiva.

"No kad se radi o mladoj osobi s posebnim potrebama, onda se definitivno trebalo biti puno pažljiviji u pristupu. Ne bih htio trčati pred rudo, no mislim da su se u ovom slučaju dogodili etički i stručni propusti jer su kolege u bolnici za osobe lišene slobode rekle da je suicidalan. Trebalo se za njega pobrinuti i liječiti ga!" zaključio je Vukušić.

Dječja psihijatrica Vidović: Svi u sustavu su nešto krivo napravili

Razgovarali smo i s dječjom i adolescentskom psihijatricom dr. Vesnom Vidović koja navodi kako su svi u sustavu nešto krivo napravili u ovom slučaju.

"On je bio pod državnom skrbi, dakle taj je sustav kriv. Ovdje nije jasno što se tu dogodilo, no ako je netko zaključio da je neubrojiv, pitam se zašto nije bio u bolnici nego u zatvoru, to je misterij. S druge strane, ako imate osobu s takvim dijagnozama kao što ih je on imao, i pogotovo što mu je tek bilo 18, onda je on obični adolescent i ne može se smatrati zrelom osobom. Druga je stvar kako je umro. Znači, bio je tri tjedna u komi i to je čudno. I s obzirom na to da je bolovao i od astme, ako nekog takvog odvojite od obitelji, on može vrlo loše reagirati, tako da se pitam i koji je faktor u svemu bila astma i tuga. Mislim da je trebao biti u zdravstvenoj ustanovi i malo mi je čudno da su ga poslali u zatvor na osam mjeseci", rekla je dr. Vidović.

Gordana Buljan Flander: Treba voditi računa o nekome tko treba 24-satnu brigu i ne može razmišljati o posljedicama

Ravnateljica Poliklinike za djecu i mladež, psihologinja Gordana Buljan Flander, u razgovoru za Index rekla je, ne ulazeći u konkretan slučaj, da je jako važno naglasiti da se mozak kod mladih razvija do dobi od 25 godina te da se zadnji razvije frontalni režanj koji je odgovoran za logičko razmišljanje, povezivanje uzroka i posljedica i općenito razumijevanje situacija.

"Zbog toga i zakon predviđa da se mlađim punoljetnicima i mladima do dobi od 23 godine može suditi po Zakonu o sudovima za mladež. Posebno sa psihološkog aspekta je važno voditi brigu ne samo koja je kronološka dob mlade osobe već koja je njegova mentalna dob, posebno ako se radi o mladoj osobi s intelektualnim teškoćama", rekla nam je prof. Buljan Flander.

Također je istaknula kako treba voditi računa o karakteristikama osobe, pogotovo o nekome tko treba 24-satnu brigu i njegu i jasno je, kaže, da ne može razmišljati o uzrocima i posljedicama te je takvoj osobi razumijevanje cijele situacije otežano i zato je se sa psihološkog aspekta mora tretirati u skladu s njezinim teškoćama.

"U ovakvim situacijama je važna stručna procjena stručnog suradnika suda ili Centra za socijalnu skrb da se odrede karakteristike mladog čovjeka kako bi ga se i tretiralo u skladu s time. Također, na osnovi stručne procjene se može vidjeti koja vrsta penalizacije ima smisla. U ovakvim situacijama je važna suradnja pravosuđa sa sustavom socijalne skrbi i zdravstva, posebno ako se radi o mladoj osobi", istaknula je prof. Buljan Flander.

Neuropedijatrica dr. Saftić: Od stresa teško da će stati srce

Neuropedijatrica dr. Vanja Saftić za Index je pak rekla kako je skeptična prema objašnjenjima u medijima te da ne raspolaže cjelovitim informacijama o tome od kakvih je sve psihičkih poremećaja bolovao.

"Sami ekscesivni stres u toj dobi, kad je srce zdravo i nema kroničnih promjena, ne može uzrokovati zastoj srca, kao što piše da je bio kod njega slučaj. Ne sjećam se da sam u znanstvenoj literaturi igdje pročitala da je mlada osoba umrla od stresogenih zbivanja, a s obzirom na nedostatne informacije i je li još nešto bilo što ne znamo, sve bi bilo na razini pretpostavke", rekla je za Index dr. Saftić.

Navodi kako uoči stresogene reakcije dolazi do povećanja broja otkucaja srca i ubrzanog plitkog disanja, no da će mlada osoba, ako je zdrava, neovisno o mentalnom zdravlju, teško od toga preminuti.

"Cijela priča je obavijena velom misterije, iz čega u ovom trenu ne bismo trebali zaključivati da je nešto moguće ili nije i da je to jedini uzrok te cijele priče. Ne znam na temelju čega obdukcijski nalaz može reći da je to isključivo jer se u obzir treba uzeti cijeli niz drugih ispitivanja uzoraka krvi, a neke pretrage traju i do 20 dana ili čak mjesec dana. Srce je moglo stati iz cijelog niza razloga i je li upravo i samo to bilo uzrokom ove priče, ne znam. Mislim da je tu bilo puno faktora koji su doveli do smrti. Uostalom, ovo su rezultati samo prvog nalaza obdukcije i trebaju se vidjeti i ostali nalazi. Puno je nepoznanica o kojima nemamo nijednu relevantnu informaciju", zaključila je dr. Saftić.

Sutkinja Peto Kujundžić: Trebalo se suditi na Sudu za mladež

Što se tiče pravnog dijela ovog slučaja, razgovarali smo sa sutkinjom Lanom Peto Kujundžić, predsjednicom Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu, koja nam je kazala da se svim mladim osobama treba suditi pred sudovima za mladež te da mladim bolesnicima treba pomoći kroz zdravstveni sustav, a ne ih slati u zatvor.

"Neću komentirati pojedinačni slučaj, puno toga ne znam, no kad govorimo o mlađem punoljetniku, u dobi od 18 do 21 godine, onda možemo reći da te osobe imaju drugačiji status od potpuno punoljetne osobe te takvi slučajevi trebaju biti u nadležnosti sudova za mladež. S njima trebaju postupati policajci za maloljetnu delinkvenciju jer svaki mlađi punoljetnik ima određena prava", rekla nam je Peto Kujundžić.

Navodi kako se trebaju ispitati njegovi roditelji, pribaviti izvješće Centra za socijalnu skrb, treba se napraviti procjena DORH-a i sud treba procijeniti hoće li se na njega primijeniti maloljetničko pravo.

Sutkinja: Mladim osobama treba pomoći, a ne da se nožem zadire u njih

"Što se tiče piromanije, zapaliti nešto možeš i kao desetogodišnjak, to nije delikt koji isključivo vrše odrasli. Paljenje može biti odraz njegovih psihičkih problema, to mi graniči s neubrojivosti. Mi na sudovima za mladež nismo poput kaznenog suda i ne donosimo odluku da je kriv za počinjenje, već donosimo odluku da je napravio to kazneno djelo i šaljemo predmet građanskom sudu koji odlučuje treba li ga se smjestiti u psihijatrijsku bolnicu. Onog trena kad se utvrdi da je smanjeno ubrojiv, mi kao sud možemo izreći sigurnosnu mjeru psihijatrijskog liječenja kad se radi o bolesnoj osobi, no to mora predložiti i reći sudski vještak, a ovdje ne vidim odluku suda da je izrečena sigurnosna mjera. Naime, ako je imao sigurnosnu mjeru, trebao je biti u bolnici", rekla je sutkinja Peto Kujundžić.

Istaknula je i kako svaki postupak mora imati obrazloženje zašto nije primijenjena maloljetnička sankcija ako se radi o mladoj osobi.

"To je pitanje koje se postavlja. Čak i kod teških kaznenih djela mlađih punoljetnika, ne znači da će počinitelj ići u zatvor. Vrlo velik broj takvih mlađih počinitelja kaznenih djela dobiva odgojne mjere ili izricanje maloljetničkog zatvora. To znači da osoba ne ide u zatvor ako izvrši posebne obveze pa recimo prihvati zaposlenje, popravi štetu, uključi se u rad humanitarnih organizacija, ide na postupak odvikavanja, ide na skupni tretman u psihološko savjetovalište za mlade. I onda takvu mladu osobu nadziremo, kontroliramo. Upozoravamo ga ako zgriješi, ne šaljemo ga odmah u zatvor, već ga pokušamo popraviti. A posebno takvog bolesnika ne zatvaramo, nego pokušavamo riješiti problem kroz zdravstveni sustav. Mladim osobama se treba pomoći, a ne da se nožem zadire u njih", rekla nam je sutkinja Peto Kujundžić.