U HRVATSKU su od početka godine do kraja kolovoza dolazili turisti iz više od 70 zemalja sa svih kontinenata, koji su u većini ostvarili poraste broja noćenja u odnosu na 2018., a tradicionalno najviše je bilo Nijemaca, Slovenaca i Austrijanaca, pokazuju podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

Strani turisti ukupno su ove godine do kraja kolovoza u Hrvatskoj ostvarili 79,1 milijun noćenja, što je 88,4 posto od ukupnih gotovo 90,1 milijuna u tom razdoblju i 1 posto više nego u isto vrijeme 2018. godine.

Većinski udjel od gotovo 91 posto imali su i s gotovo 15 milijuna u ukupnim turističkim dolascima, čime su u plusu od 4,5 posto.

Takvi udjeli stranih turista u domaćem turizmu se ponavljaju posljednjih 20 godina, a i prvih deset tržišta, čiji su turisti u Hrvatskoj ove godine u osam mjeseci ostvarivali najviše noćenja, gotovo su isti kao i posljednjih godina.

Najviše Nijemaca i Slovenaca

Analizirajući podatke o stranim tržištima u hrvatskom turizmu iz eVisitora, dobivene od HTZ-a, vidljivo je da je Njemačka i dalje u hrvatskom turizmu apsolutni broj jedan s gotovo 17 milijuna noćenja turista, što je 7,5 milijuna više nego što su ostvarili turisti iz Slovenije koja je na drugom mjestu s 9,5 milijuna noćenja.

Treća je Austrija iz koje je ostvareno 6,3 milijuna noćenja, što je jednako kao lani, dok su noćenja iz Njemačke u blagom minusu u odnosu na osam mjeseci 2018., od 0,5 posto, a iz Slovenije u plusu od gotovo 3 posto.

Među prvih deset tržišta još su Poljska, iz koje je ostvareno 5,4 milijuna noćenja, potom Italija s 5 milijuna, Češka s 4,7 milijuna, UK s 3,5 milijuna, Mađarska s 3 milijuna, Slovačka s 2,8 milijuna i Nizozemska s 2,6 milijuna, a od njihovih turista manje noćenja ove godine ostvarili su Poljaci (4 posto manje), Česi (3,4 posto manje) i Nizozemske (6,1 posto manje).

Minusi noćenja s 18 tržišta

Ostali su ostvarivali više noćenja, kao uostalom i turisti s većine stranih tržišta koji su ove godine posjećivali Hrvatsku, odnosno samo s njih 18 zabilježeni su minusi noćenja.

Osim Njemačke, odakle manje dolazaka i noćenja i najviše utječe na ukupne rezultate turizma, pa i kad se radi o malim minusima, kao i iz Nizozemske, jer su ti turisti jako važni za kamping sektor, veće minuse noćenja, od 10 i više posto, hrvatski turizam zabilježio je ove godine samo iz Švedske, od 12 posto, s 1,3 milijuna noćenja, te iz Norveške od 10,2 posto, s 925,6 tisuća noćenja.

Općenito, iz sve četiri skandinavske zemlje ove je godine u Hrvatskoj bilo manje noćenja, ali su iz Danske i Finske minusi bili manji, oko 8 i 5 posto, što se dijelom objašnjava i klimatskim promjenama posljednjih par godina odnosno toplijim ljetima na sjeveru Europe, zbog čega dosta njihovih turista ostaje na odmorima u svojim zemljama. Unatoč tome Skandinavija u ukupnim noćenjima još uvijek ima važne udjele od 1 do 1,5 posto.

Manje noćenja osim već spomenutih Njemačke, Poljske, Češke, Nizozemske i iz Skandinavije (četiri zemlje) ove je godine u osam mjeseci u hrvatskom turizmu bilo još iz Belgije, Australije, Argentine, Estonije, Letonije, Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kazahstana i Malte.

S 25 tržišta porasti noćenja iznad 10 posto

S većim porastima noćenja, iznad 10 posto u odnosu na lanjskih osam mjeseci, ističe se oko 25 tržišta, među kojima je 10-ak dalekih, izvan Europe, a među njima jedno od važnijih, odakle su turisti ostvarili najviše noćenja, 1,3 milijuna ili 11,4 posto više, SAD je te Kina, s porastom noćenja od 32 posto, na 272 tisuće noćenja, što je relativno skromno, s obzirom na to da su Kinezi posljednje dvije-tri godine u svjetskom turizmu izbili na prvo mjesto s najviše putovanja i najvećom potrošnjom.

Od dalekih tržišta s porastima noćenja većim od 10 posto izdvajaju se i Brazil te Indonezija s po 20 posto više noćenje ove godine, Tajvan (Kina) s 46,6 posto više, Meksiko s 37,2 posto više te Čile s 42 posto više, pri čemu se radi o relativno manjim apsolutnim brojkama, od ispod 10 do oko 150 tisuća noćenja s tih tržišta.

Sve više noćenja turista i iz mediteranskog okruženja

Zanimljivost je i da u hrvatskom turizmu raste broj noćenja i turista iz južnoeuropskog i mediteranskog okruženja, među kojima se s većim porastima ističu turisti iz Albanije, iz koje je ostvareno čak 67 posto više noćenja, s Kosova 47 posto više, iz Tunisa 39,2 posto više, iz Grčke 20,1 posto više noćenja, a iz Makedonije 19 posto više. Iz Portugala je bilo 14,2 posto više noćenja, s Cipra 13 posto više, iz Rumunjske 12,4 posto, iz Bugarske 11,5 posto više, no i tu je riječ o manjim brojkama, koje se kreću od oko pet tisuća do oko 200 tisuća noćenja.

Izuzetak u tome su turisti iz Španjolske, čija su noćenja u Hrvatskoj ove godine porasla 11 posto, na 583,5 tisuća.

Najmanje turista u Hrvatskoj je ove godine došlo iz Jordana, Omana i posebnog kineskog teritorija Makao, a broj njihovih noćenja kreće se od 670 (Makao) do nešto malo više od tri tisuće (Jordan), pri čemu su sva ta tri tržišta ostvarila i poraste u odnosu na osam mjeseci 2018.