HRVATSKA je godinama imala manje prihode od turizma nego što se mislilo pa su tako prošle godine oni bili za čak 600 milijuna eura ili za oko 4,5 milijardi kuna manji, pokazuju revidirani podaci Hrvatske narodne banke. Umjesto 10,1 milijardu eura, prihodi od turizma prošle godine iznosili su 9,5 milijarde eura.

Prihodi od turizma manji nego što se mislilo

Kako pojašnjavaju iz HNB-a “novi izračun pokazatelja o turističkim prihodima u platnoj bilanci primjenjuje unaprijeđene metode (počevši s podacima za 2003. godinu) koji se zasnivaju na kombinaciji fizičkih pokazatelja i pokazatelja prosječne potrošnje inozemnih turista, što je uobičajeno u EU praksi. Revidirana serija umanjuje prihode od turističke potrošnje u rasponu od cca 0,5 do 1,1 mlrd. EUR te stoga nepovoljno utječe na saldo tekućeg računa platne bilance u razdoblju od 2003. do 2018. godine.”

Porastao inozemni dug

Revidirani su i podaci o inozemnom dugu, tako da su u statistiku uključeni i trgovački krediti s dospijećem do pola godine, pa novi podaci sada pokazuju da je bruto inozemni dug bio također veći nego što su dosadašnji podaci pokazivali.

“Uključivanje trgovačkih kredita s izvornim dospijećem do 6 mjeseci u statistiku inozemnog duga rezultat je potrebe dodatnog prilagođavanja međunarodnim statističkim standardima. Učinak takvog postupka na porast bruto inozemnog duga kreće se, ovisno o godini, u rasponu od cca 1,3 mlrd. EUR do 3,9 mlrd. EUR u razdoblju od 2000. do 2018. što ima negativan učinak na stanje neto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja u istom razdoblju u rasponu od cca 0,4 mlrd. EUR do 1,4 mlrd. EUR”, navode iz HNB-a.

Doznake radnika iz inozemstva uključene u platnu bilancu

HNB je revizijom u platnu bilancu uključio i doznake radnika iz inozemstva, koje su, kako je vidljivo na grafu, posljednjih godina u konstantnom porastu, što i ne čudi s obzirom na iseljavanje. One su, naravno, imale pozitivan učinak na platnu bilancu.

“Neformalne radničke doznake, odnosno radničke doznake u obliku gotovinskog prijenosa novca, do ove revizije nisu bile uključene u platnu bilancu Republike Hrvatske zbog nedovoljno kvalitetnih izvora za potrebe kvantifikacije ovih tokova. U međuvremenu su iz dostupnih socioloških istraživanja i administrativnih izvora prikupljene dodatne informacije i podaci koji su poslužili za kvalitetnije objašnjavanje i kvantifikaciju ovog fenomena te je ova procjena uključena u podatke platne bilance. Učinak na saldo tekućeg računa je pozitivan zbog većih iznosa priljeva u odnosu na odljeve, te se, ovisno o godini, kreće od 178 mil. EUR do 326 mil. EUR”, pojašnjavaju iz HNB-a.