OSUMNJIČENI za silovanje tinejdžerice u okolici Zadra nalaze se u istražnom zatvoru nakon što je izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zadru donijelo takvu odluku nakon zaprimljenih žalbi od strane DORH-a i branitelja osumnjičenih.

O tome je li pritisak javnosti i medija utjecao na odluku koju je donijelo izvanraspravno vijeće, a koja je suprotna sucu istrage Ivanu Markoviću koji je pustio osumnjičenike da se brane sa slobode, razgovarali smo s pravnim stručnjacima.

Odvjetnik Branko Šerić tvrdi kako mediji i javnost nisu utjecali na ovu odluku izvanraspravnog vijeća. Smatra i da je dosadašnja sudska praksa pokazala da se u slučajevima silovanja, pogotovo kad ono uključuje više ljudi, dosad uvijek određivao istražni zatvor osumnjičenima za to kazneno djelo.

"Suci i sudovi donose odluke s obzirom na svoju procjenu, nije pitanje dokaza, već pitanje procjene opravdanosti određivanja istražnog zatvora ili ako postoji uvjet za određivanje zatvora. Sudac istrage može zamijeniti istražni zatvor nekom od mjera opreza, što je u prvostupanjskoj odluci sudac istrage i odlučio. No po žalbi stranaka i DORH-a, izvanraspravno vijeće koje čine tri suca donosi procjenu opravdanosti žalbe i tako donosi odluku", rekao je za Index Branko Šerić.

Odvjetnik Šerić: Mediji i javnost nisu utjecali na ovu odluku izvanraspravnog vijeća

Navodi i kako je sudac istrage ocijenio da postoje elementi za istražni zatvor jer da u suprotnom ne bi donio mjere opreza.

"E sad, je li to bila ispravna odluka da im ne odredi istražni zatvor i može li se svrha kažnjavanja ostvariti i mjerama opreza, moje mišljenje je da dosadašnja sudska praksa nije bila takva. Takav stav je donijelo i izvanraspravno vijeće. Moje mišljenje je bilo da su postojali uvjeti za određivanje zatvora, a ne da se zatvor zamijeni blažim mjerama. Naime, dosad se za silovanje, pogotovo više osoba, uvijek određivao istražni zatvor", rekao je Šerić.

Kaže kako svi zaboravljamo da je sudac istrage morao procijeniti postoje li mjere za zatvor, a da je vijeće smatralo da je nemoguće što se nije odredio istražni zatvor, te da su zato donijeli ovakvu odluku.

"Svaki dan se ukidaju odluke, zato i postoji pravosudni sustav"

Na pitanje može li sudac snositi odgovornost za krivu odluku, rekao je da u slučaju kad bi sudac snosio posljedice za prvotnu odluku, bi svi suci trebali davati otkaze jer ne bi mogli raditi.

"Sudac za iznesen stav u odluci ne da ne može, već ne smije snositi odgovornost, to je ustavna kategorija. Svaki dan se ukidaju odluke, mijenjaju se odluke, zato i postoji cijeli pravosudni sustav, prvostupanjska pa drugostupanjska pa potom i trećestupanjska odluka. Sud je kao pojam, kao sustavna kategorija nepogrešiv, a događa se da je u tom lancu netko i pogriješio. Sudac dakle može pogriješiti i zato postoje žalbe, ustavne tužbe, pa i sud u Strasbourgu. Prema tome nisu isključeni pravni putevi višestepenog sudovanja, do najviše instance", kazao nam je odvjetnik Šerić.

On tvrdi kako mediji i javnost nisu utjecali na ovu odluku izvanraspravnog vijeća.

"Suci nisu kasta, nisu nikakva masonska loža i bilo bi žalosno da mediji utječu na odluku suca", zaključio je Šerić.

Sutkinja Peto Kujundžić: Javnost nije utjecala na odluku izvanraspravnog vijeća

Razgovarali smo i s predsjednicom Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu, Lanom Peto Kujundžić, koja navodi kako smo dosad imali puno odluka gdje je odluka prvostupanjskog rješenja preinačena te da javnost nije utjecala na odluku izvanraspravnog vijeća.

"Nije rijedak slučaj da izvanraspravno vijeće ne preinači prvostupanjsku odluku. Ne dvojim da je izvanraspravno vijeće postupilo ovako kako je nakon što su sagledali sve odluke. Vidjet ćemo što će biti dalje, no moram reći kako su ovi naslovi u novinama prestrašni "oni su konačno u zatvoru", "oni nisu kažnjeni", "oni su u pritvoru", sve se okrenulo na krivu stranu", smatra sutkinja Lana Peto Kujundžić.

Odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić, koja je u ime Autonomne ženske kuće članica radne skupine za izmjenu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (ZZNO), za Index je rekla kako smatra da je sudac istrage pogriješio pri donošenju odluke da se osumnjičene za silovanje maloljetnice pusti na slobodu.

Odvjetnica Bezbradica Jelavić: Sudac je pogriješio, a javni diskurs je doprinio novoj odluci

"Sudac je pogriješio. To je prema odluci izvanraspravnog vijeća i povodom žalbi i dokazano. Njegova odluka nije prošla kontrolu zakonitosti. Novoj odluci je doprinio i javni diskurs koji se pojavio s obzirom na očitu nepravičnost i nezakonitost prve odluke", istaknula je odvjetnica Bezbradica Jelavić.

Bitno je reći, navodi ona, da kad se raspravlja o zadarskom slučaju, da je uloga pravosudnih tijela izuzetno važna pri donošenju odluka kojima se postupa u predmetima gdje su teško povrijeđena ljudska prava.

"S obzirom na tu važnost pravosudnih tijela, dobro je da je drugostupanjski sud donio zakonitu odluku, ali je loše da je prvostupanjski stvorio takvu atmosferu koja je uzrokovala takvu javnu raspravu", istaknula je Bezbradica Jelavić.

Kaže kako je prvostupanjska odluka stvorila atmosferu koju nastojimo otkloniti iz društva.

"Premijer je nedavno usvajajući odluke iz Kaznenog zakona kazao da je važno u društvu stvoriti atmosferu koja će osnažiti poziciju žrtve i doprinijeti postizanju cilja nulte stope tolerancije na nasilje što se u ovoj prvostupanjskoj odluci nije dogodilo", zaključila je odvjetnica Bezbradica Jelavić.

Glasnogovornik Županijskog suda u Zadru komentirao novu odluku

Danas je odluku izvanraspravnog vijeća komentirao i glasnogovornik Županijskog suda u Zadru Hrvoje Visković istaknuvši kako je svaka odluka podložna kontroli.

"Suci istrage imaju između 500 i 600 odluka godišnje, 5 do 10 posto odluka se preinači. Sudac istrage u ovoj fazi odlučuje isključivo o istražnom zatvoru i o pretragama mobitela ili prostora", rekao je Visković i dodao da je izvanraspravno vijeće "potvrdilo 90 posto" prvotne odluke suca Ivana Markovića.

Što vi mislite? Recite nam u anketi!

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.