MASNO tkivo otkriveno u plućima pretilih osoba moglo bi pojasniti zbog čega je kod njih zabilježena veća vjerojatnost za razvoj astme te im je nerijetko otežano disanje, tvrde australski znanstvenici.

Stručnjaci sa Sveučilišta Zapadne Australije prvi su put ustanovili da se u plućima može nakupljati masno tkivo, a osobito je to često kod osoba s prekomjernom težinom, piše BBC.

Pojasnili su da masnoća u zidovima dišnih puteva mijenja njihovu normalnu strukturu, što rezultira upalama koje bi mogle utjecati na razvoj astme te na otežano disanje. 

Kažu i da bi rezultati njihove studije mogli rasvijetliti zbog čega prekomjerna težina povećava rizik od razvoja astme te da bi bilo zanimljivo ustanoviti može li gubitak kilograma poboljšati takvo stanje.

Povećan rizik

U sklopu studije, čiji su rezultati objavljeni u časopisu European Respiratory Journal, znanstvenici su proučili obdukcijske uzorke pluća donirane za potrebe istraživanja. 

Dvadeset i jedna osoba bolovala je od astme, no umrli su od nekog drugog uzroka, petnaest ih za života nije imalo respiratorne probleme, a 16 ih je umrlo od posljedica astme.

U svojim su istraživanjima znanstvenici koristili boje da bi pod mikroskopom detaljno analizirali gotovo 1400 dišnih puteva iz uzoraka pluća. U zidovima dišnih puteva otkrili su masno tkivo, koje je bilo češće među osobama s višim indeksom tjelesne mase. 

Pojasnili su da masnoća prisutna u zidovima dišnih puteva mijenja normalnu strukturu dišnih puteva te uzrokuje razne upale u plućima, što bi moglo objasniti povećan rizik od razvoja astme kod pretilih osoba.

Izravan pritisak 

Dr. Peter Noble, izvanredni profesor Sveučilišta Western Australia u Perthu i koautor studije kaže: "Prekomjerna težina ili pretilost otprije se povezuje sa simptomima astme. Istraživači kažu da se ta povezanost može objasniti izravnim pritiskom prekomjerne težine na pluća ili većim izgledima za razvoj upale uslijed prekomjerne težine."

No dodaje da studija upućuje na to da je "u igri još jedan mehanizam".

"Otkrili smo da se prekomjerna masnoća nakuplja u zidovima dišnih puteva, gdje zauzima određeni prostor te, čini se, povećava mogućnost za razvoj upala u plućima", pojašnjava dr. Noble. "Mislimo da to uzrokuje zadebljanje dišnih puteva, što ograničava udisajni i izdisajni protok zraka u plućima, a to bi djelomično moglo objasniti povećani rizik od razvoja simptoma astme kod pretilih osoba."

Profesor Thierry Troosters, predsjednik Europske udruge za proučavanje bolesti dišnih puteva, koji nije sudjelovao u studiji, smatra da je riječ o značajnom otkriću koje "upućuje na korelaciju između tjelesne težine i bolesti dišnog sustava jer pokazuje na koji način prekomjerna težina ili pretilost mogu pogoršati simptome od kojih boluju ljudi s astmom".

"Rezultati studije nadilaze dosadašnje jednostavno opažanje po kojemu pretili pacijenti moraju vježbati i baviti se fizičkom aktivnošću jer ubrzano disanje u tom slučaju rezultira neprimjerenim opterećenjem dišnih puteva" , kazao je Troosters, dodavši kako je potrebno detaljnije istražiti rezultate studije.

"Osobito bismo se trebali usredotočiti na to je li moguće ovaj fenomen 'preokrenuti', odnosno ustanoviti može li gubitak kilograma poboljšati takvo stanje. U međuvremenu bismo bolesnike s astmom trebali poticati na to da postignu i održe zdravu tjelesnu težinu."