KAKO se štrajku nastavnika ne nazire kraja, sve više se polemizira o tome može li ga i kojim instrumentima premijer Andrej Plenković legalno prekinuti. Neki tvrde da može, drugi to osporavaju.

Među raznim instrumentima spominju se mogućnost uvođenja radne obaveze i proglašenje štrajka protuzakonitim.

Uvođenje radne obaveze ne postoji kao opcija

Stručnjak za radno i socijalno pravo Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta u Zagrebu kaže da radna obaveza nije moguće pravno rješenje.

"To je pojam koji se često vrlo paušalno koristi, a uobičajio se iz vremena bivše države, mada nije precizno uređen i definiran kroz radno pravo", kaže Gotovac.

"On se danas može naći samo u Zakonu o obrani. Radna obaveza u njemu vezana je za slučaj ratnog stanja i slučaj neposredne ugroženosti i tu ga država može nametnuti u cilju otklanjanja ratne opasnosti. U tom slučaju će oni kojima je takva radna obaveza navedena ili nametnuta morati obavljati određene poslove u cilju otklanjanja neposredne ratne opasnosti ili ugroze koja postoji na teritoriju države. Dakle, taj pojam vezan je uz neposrednu ratnu ili teritorijalnu opasnost, a eventualno, ekstenzivno bi se radna obaveza mogla povezati s nekim velikim prirodnim elementarnim nepogodama, kao što su primjerice poplave i potresi, kada bi se ljude moglo mobilizirati u radnu obavezu. No to onda nije radni odnos. To je tada obavezno djelovanje u kojem po zakonu vršite određenu obavezu. U tom slučaju u takvom odnosu ne bi vam pripadala ona prava koja imate u radnom odnosu, primjerice plaća. U radnom zakonu tog pojma nema. U tom smislu postoji pojam radna pomoć. Ne postoji takvo jednostavno rješenje kojim bi se štrajk mogao prekinuti", tumači Gotovac.

Proglašenje štrajka nezakonitim

Jedan pravni manevar koji premijer može poduzeti jest osporavanje zakonitosti štrajka pred nadležnim sudom.

Gotovac tvrdi da postoje jaki argumenti u prilog tezi da štrajk jest nezakonit.

"Oni su jednostavni i temelje se na ideji da su koeficijenti, čije podizanje traže nastavnici, uređeni Zakonom o plaćama u javnim službama, odnosno Uredbom o koeficijentima te da nisu predmet pregovora između sindikata i vlade. To pak znači da ne mogu biti ni povod za štrajk. Prema Zakonu o radu, jedan i jedini kolektivni interesni radni spor u kojem je štrajk moguć i zakonit je neisplata plaća radnicima. To je onaj koji nastaje kada nastaje kolektivni ugovor, njegova dopuna, obnova ili izmjena. Drugim riječima, kada bi nastavnici bili nezadovoljni upornim neprihvaćanjem određenih zahtjeva koje bi postavili tijekom kolektivnih pregovora, to bi mogao biti legitimni povod za štrajk", kaže naš stručnjak za radno pravo.

Gotovac: Koeficijenti ne mogu biti predmet štrajka

Gotovac ističe da koeficijenti nisu bili i ne mogu biti predmetom kolektivnih pregovora.

"Nastavnici i javni službenici generalno ne mogu štrajkati zbog koeficijenata za izračun i obračun plaća jer se oni ne uređuju kolektivnim ugovorima, već postoji zakonsko uređenje prema kojem se oni definiraju uredbom o koeficijentima. Drugim riječima, o koeficijentima se s vladom i ne može pregovarati, može se savjetovati, voditi sastanke, usuglašavati i voditi dijalog kako bi se postiglo neko sporazumno prihvatljivo rješenja, no ne može se kolektivno pregovarati. Iz toga proizlazi da spor oko koeficijenata po svojoj prirodi nije podoban za zakonit štrajk", kaže Gotovac.

"Zakon o plaćama eksplicitno navodi kako se određuju koeficijenti. Tu je jasno određena nadležnost tko formira koeficijente, a taj netko jest vlada. Ta ideja da se štrajkom može tražiti povećanje koeficijenata može doći samo iz sindikalnih krugova koji sada ex post facto žele naći obrazloženje za svoj stav. To je legitimno. Možda je to čak njihov krajnji cilj, da uključe pregovaranje o koeficijentima u kolektivno pregovaranje. No to po pozitivno pravnom uređenju nije tako. Je li takvo zakonsko uređenje sukladno ustavu? Ja smatram da jest. Plaća se određuje na zakonom definiran način. Ja nikad ne bih rekao da je ovakvo zakonsko uređenje neustavno. I dalje se pregovara o nekim elementima plaća, o osnovici i dodacima, no koeficijenti kao element međuodnosa plaća su u rukama države, odnosno vlade. Dakle, kada se pregovara o elementima plaće, pregovara se i o plaći. Odnosno, kada možete pregovarati o osnovici i dodacima, tada vam ne trebaju koeficijenti da biste mogli voditi kolektivne pregovore o plaći. Konačno, da su koeficijenti zaista predmet pregovora, onda bi se o njima već pregovaralo u zadnjih 18 godina kolektivnog pregovaranja, koliko uredba o koeficijentima postoji", tumači naš stručnjak.

Gotovac: Popuštanjem sindikatima oko koeficijenata postavio bi se presedan

Gotovac ističe da je mogućnost da štrajk postane sredstvo za mijenjanje koeficijenata jedan od ključnih razloga zbog kojih se premijer Andrej Plenković boji popuštanja sindikatima. Naime, time bi se postavio presedan na koji bi se mogli pozivati brojni drugi zaposleni u javnom i državnom sektoru, a to bi moglo voditi u opći kaos u sustavu koji je već sada kaotičan.

"Nastojanje sindikata da uređuju koeficijente je nastojanje da se uređuje tarifni dio ugovora za javne službe gdje bi onda sindikati kroz kolektivne ugovore pregovarali i o koeficijentima, i o dodacima, i o osnovici. To je moguće i zamislivo je, ali po postojećem rješenju jednostavno nije zakonito jer zakon o javnim službama eksplicitno kaže drugačije. Kada bi se kod nas promijenio zakon o plaćama u javnim službama, onda bi vlada čak mogla reći sindikatima da se između sebe dogovore koji će koeficijenti biti za određeno radno mjesto pa bi to postalo predmetom pregovora među sindikatima; to više ne bi bio spor između sindikata i vlade. To bi tada primjerice postalo sporom između sindikata zdravstva i sindikata obrazovanja. Naime, u ekonomskom smislu radi se o raspodjeli novca iz proračuna. Vlada bi mogla reći sindikatima: 'Evo vam toliko i toliko milijardi iz proračuna, a vi ih podijelite kako znate.' Možda bi to za vladu čak bilo lakše nego da jedni traže jedno, a drugi drugo i da im pojedina ministarstva pokušavaju izaći u susret. No to, ponavljam, nije postojeće pozitivno pravno rješenje", poručio je.

Proglašenje (ne)zakonitosti išlo bi brzo

Kada bi premijer tražio ocjenu zakonitosti štrajka, procedura bi morala biti vrlo brza.

"To se ne može previše otegnuti jer su Zakonom o radu postavljeni obvezujući rokovi koji su u prvom stupnju jako kratki – četiri dana od kada se podnese zahtjev. Na Vrhovnom sudu to bi trajalo još pet dana od kada žalba dođe na sud. Sve zajedno, moglo bi trajati manje od mjesec dana do pravomoćnog rješenja. No već prvostupanjska odluka bila bi indikacija", kaže.

Uskrata plaća

Drugi pravni mehanizam koji vlada ima na raspolaganju jest da odluči da će plaća biti uskraćena za vrijeme koje radnici provedu u štrajku.

"Bio štrajk zakonit ili nezakonit, plaća se može uskratiti. Čak i ako je štrajk zakonit, ne postoji obaveza isplaćivanja plaća zato što se ona isplaćuje za obavljeni rad. U slučaju štrajka, rad se ne obavlja, pa čak i ako je zakonit, plaće se mogu uskratiti", kaže Gotovac.

Neplaćanje štrajka može biti skuplje rješenje za vladu  

Prema nekim tumačenjima sindikata, neisplaćivanje plaća nije u interesu vlade jer će u tom slučaju morati nadoknađivati plaće nastavnicima za rad koji će obavljati tijekom vikenda ili godišnjih odmora, a tada će im satnica biti veća jer će se računati kao prekovremeni rad, odnosno uz posebna uvećanja za rad subotama i praznicima.

No Gotovac ističe da će u ovom slučaju to ionako najvjerojatnije vrijediti jer se sve odrade neće moći obaviti za radnih dana.

"Ovaj štrajk već sada traje predugo da bi se izgubljeni sati mogli odraditi u nekoliko dana koji su bili u rezervi kao nenastavni. Ako se dani provedeni u štrajku moraju odrađivati tijekom vikenda ili za drugih neradnih dana, onda će se svakako računati kao prekovremeni rad. Radnici to imaju pravo potraživati neovisno o tome hoće li im to država uskratiti ili platiti. Postoji jedna mogućnost kako se država može izvući od ovog plaćanja, a to je da produži nastavu nakon kalendara nastavne godine, a ipak u okviru školske godine, primjerice tako da se nastava produži još dva tjedna nakon 16. 6. U tom slučaju, ako bi to bilo u redovno radno vrijeme, budući da tada još nisu počeli godišnji odmori, nadoknada se ne bi trebala platiti kao prekovremeni rad. To bi za vlasti bio najjeftiniji izlaz. S druge strane, to bi bilo najveće iznenađenje i opterećenje za roditelje", kaže Gotovac.

Politički mehanizmi

Uz navedene pravne mehanizme, premijer ima i niz političkih i društvenih mehanizama.

"Uz dva pravna, premijer ima cijeli dijapazon političkih oruđa. Primjerice, to su medijski pritisci, zatim lomljenje kroz pregovore i razgovore, senzibiliziranje javnosti i roditelja, korištenje jednog dijela roditelja koji su nezadovoljni štrajkom itd.", tumači Gotovac.

Proglašavanje štrajka nezakonitim

Gotovac ipak smatra da Plenković vjerojatno neće posegnuti za instrumentom proglašenja štrajka nezakonitim.

"Izašli smo iz zone racionalnog i ušli u zonu politike gdje i sindikati i vlada važu što je odgovorno, a što ne učiniti. Tu je velika odgovornost i na premijeru i na vladi. Osobno mislim da on tu itekako oprezno važe što bi trebalo, a što ne učiniti, razmišljajući i o roditeljima i o nastavnicima i o tome da su na vratima izbori. Ja ne mogu ocjenjivati njegovo političko postupanje jer nisam političar, no mislim da bi malo tko u ovakvoj situaciji mogao biti puno pametniji ili uspješniji. U takvim igrama nisu sve karte ni u čijim rukama, pa ni u premijerovim. Siguran sam da premijer ne želi loše ni sebi, ni nastavnicima, ni roditeljima, no u zadanim okvirima teško može učiniti da svi budu zadovoljni", zaključio je Gotovac.

Željko Stipić: Svakim danom štrajka sve je dalja opcija prekid silom

Čelnik sindikata Preporod Željko Stipić smatra da Plenkoviću danas više nije rješenje proglašenje štrajka nezakonitim.

"Sada bi bilo kakvo zaustavljanje štrajka uz pomoć represivnog rješenja bilo poraz Andreja Plenkovića i njegove vlade", Kaže Stipić.

Smatra da je Plenković sada već u svakom slučaju gubitnik.

"Ako bi pokrenuo ispitivanje zakonitosti štrajka, a sud odlučio da jest protuzakonit, on bi bio suodgovoran što to nije napravio ranije. Na njemu bi bila odgovornost zašto je unatoč nezakonitosti štrajk trajao toliko dugo. Ako bi sud odlučio da je zakonit, onda bi to značilo da je tim instrumentom neprimjereno prijetio. To bi značilo da je pokušavao utjecati na štrajk na neprimjeren način. Mislim da je stoga to rješenje sve manje i manje izgledno kako štrajk odmiče. Na sličan način sve je manje moguće da vlada spušta rješenja u odnosu na ono što su sindikati tražili. Oni misle da se još uvijek mogu pogađati. No, kako štrajk bude odmicao, ako sindikati budu ustrajni, taj prostor pregovaranja će se sve više smanjivati i na kraju će se vlada naći u situaciji da zaposlenima u školama da ono što su tražili prvog dana, odnosno da poveća plaće za 6,11 posto", zaključio je Stipić.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz štrajk u školama, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: štrajk u školama.

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.